Što nam znači " dobar život"?!

Vrsta objave: Istraživanja, ankete i analize

Što znači „dobar život" ?!

Kada se govori o „dobrom životu" ljudi navode vrlo različite karakteristike koje za njih predstavljaju elemente za poimanje dobrog života. Bez pretenzije da se obuhvati sve važno ovdje se ipak daje presjek nekih bitnih karakteristika, iz nedavno provedenih istraživanja, u Hrvatskoj i još dvadesetak zemalja.

HR prosjek za 25 zemlja

% svijeta (%)*
Dobar život znači:

- imati dobro zdravlje 94 84

- imati financijsku sigurnost/siguran posao 74 63

- imati vlastiti dom (stan/kuću) 70 69

- imati sretan brak 64 61

- imati djecu 63 53

- imati punu kontrolu nad vlastitim životom 39 48

- imati dovoljno slobodnog vremena 34 45

- imati zanimljiv posao 33 52

- putovati/više putovati 31 40

- steći dobro obrazovanje/školovati se 26 28

- duhovno se razvijati/obogaćivati 23 35

- imati lijepi vrt//baviti se nekim drugim hobijem 22 26

- posjedovati moderne elektronske aparate/opremu u kućanstvu 18 22

- imati luksuzan auto/drugi auto u obitelji 16 23

- imati lijepu/modernu odjeću/obuću i druge detalje/nakit 14 24

* Prosjek je dobiven na temelju istraživanja provedenim u slijedećim zemljama: Meksiko, Argentina, Turska, Australija, Japan, Indija, Španjolska, Brazil, SAD, Švedska, V. Britanija, Kina, Tajland, Italija, J. Afrika, Tajvan, Indonezija, Koreja, Kanada, Egipat, Francuska, Njemačka, Poljska, Češka, Rusija – GfK Roper Reports Worldwide 2008 Survey Review

Dobro zdravlje predstavlja osnovnu pretpostavku za dobar život - kako u Hrvatskoj tako i u još 25 zemalja svijeta u kojima je realizirano isto istraživanje.

U Hrvatskoj to najviše potenciraju gotovo svi iznad 65 godina života i stanovnici Like/Korduna/Banovine (po 99%), pa žene (97%), a nešto malo manje je to bitno muškarcima (91%), stanovnicima Istre/Primorja/Gorskog Kotara (86%) te, naravno, mladima između 15 i 17 godina (81%).

2.

Druga, i globalno, visoko pozicionirana karakteristika dobrog života je financijska sigurnost i siguran posao. Više od prosječnih -74% - financijsku sigurnost ističu stanovnici Sjeverne Hrvatske (84%) i osobe između 45 i 54 godina starosti (80%), a najmanje u Dalmaciji te Lici/Kordunu/Banovini - 67%. Rastom stupnja obrazovanja povećava se i potreba veće financijske sigurnosti (od 60% kod osoba s niskim obrazovanjem do 78% kod visoko obrazovanih). Približno četvrtina naših građana smatra da je novac svakako najbolja mjera uspjeha a još oko 30% smatra da je to tek djelomično točno. Oko 30% građana slaže se s tvrdnjom da radi svoj posao samo radi novca.

Posjedovanje vlastitog doma (stan/kuću) treća je bitna karakteristika za dobar život – 70% hrvatskih građana misli tako. U svijetu je taj element još više istaknut i nalazi se na drugoj poziciji. Rastom stručne spreme naših građana proporcionalno raste i važnost posjedovanja vlastitog doma (od 50 na 82%), a to je isto i kod visine osobnih mjesečnih prihoda (od 64% kod najnižih do 73% kod najviših prihoda). Vlastiti dom posebno su istakli još građani Istre/Primorja – 86%, te dobna skupina od 35 do 44 godine starosti (74%), dok su na suprotnoj strani – najmanje im je važan vlastiti dom - građani Zagreba s okolicom (59%) te jako mladi - od 15 do 17 godina (56%).

Važnost sretnog braka podjednako je pozicionirana u Hrvatskoj kao što je prosjek za druge zemlje obuhvaćene istraživanjem. Rastom stupnja obrazovanja povećava se važnost sretnog braka i to od početnih od 53 na 70% kod visoko obrazovanih. Najviše se ta karakteristika ističe kod građana Sjeverne Hrvatske, Dalmacije i dobne skupine od 25 do 34 godine (po oko 73%). Žene ju prihvaćaju nešto više od muškaraca (66:62%). Najmanje je pak zastupljena kod građana Zagreba s okolicom (60%), te među najmlađima (39%).

I djeca su sastavni dio dobrog života za gotovo dvije trećine naših građana. Važnost djece kod nas se iskazuje čak nešto više nego što je prosjek za druge zemlje i to najviše u Sjevernoj Hrvatskoj (73%), odnosno kod dobne skupine između 35 i 44 godine starosti (71%). Ženama su djeca ipak bitnija nego muškarcima (67:59%). Osobe s najvišim osobnim mjesečnim prihodom, kao i dobna skupina od 35 do 44 godina starost, daju najvišu važnost imanju djece (oko 70%). Najniži postotci nalaze se u Lici/Kordunu/Banovini (42%), te Zagrebu (58%).

Imati kontrolu nad vlastitim životom (39%) u Hrvatskoj je iskazano manje od prosjeka za druge zemlje (48%), a u tome prednjače mladi od 18 do 24 godine (54%), visoko obrazovani (52%), te građani Zagreba i Dalmacije (po oko 47%).

Građani Hrvatske smatraju da nemaju dovoljno slobodnog vremena a najviše ga žele imati mladi (48%), osobe s visokim obrazovanjem (43%), građani Zagreba (40%) i Dalmacije (38%). Suprotno, potreba slobodnog vremena najmanja je kod građana bez školske spreme (14%) i u Slavoniji (19%).

Kategorija – imati zanimljiv posao – daleko je više prisutna u drugim zemljama (prosjek 52 %) no u Hrvatskoj (33%). Zanimljivost posla posebno je istaknuta kod osoba od 18 do 24 godine (68%), pa od 25 do 34 godine (47%), u Zagrebu (44%) i Dalmaciji (39%). Oko 20% građana prihvaća tvrdnju da na svoj posao gleda više kao na karijeru nego na posao i još oko četvrtine se djelomično slaže s tom tvrdnjom. Njih 28% brine se o poslu i u slobodno vrijeme a još 22% se djelomično slaže s takvom tvrdnjom. Oko trećine građana želi doći do najviše moguće pozicije u svojoj karijeri.

I po želji za putovanjima zaostajemo od prosjeka za druge zemlje. Putovati posebno više žele mladi od 18 do 24 godine (51%), pa 15 do 17 godina (49%), a zatim slijedi dobna skupina od 25 do 34 godine i građani Istre/Primorja (po 39%),

kao i građani Zagreba (37%). Najmanju želju za putovanjem pokazuju u Slavoniji (29%). Žene žele putovati više od muškaraca (36:25%). Rastom stupnja obrazovanja raste i želja za putovanjem – od 9 kod nisko obrazovanih do 42% kod visoke stručne spreme. Naravno, što su viši raspoloživi osobni mjesečni prihodi to je naglašenija i želja za putovanjem (raspon od početnih 22 do 42%).

Steći dobro obrazovanje ili kontinuirano se dalje obrazovati nije baš značajno rangirana karakteristika u Hrvatskoj (26%) ali i prosjek za drugih 25 zemalja je slično nizak (28%). Dok nešto više od trećine građana Zagreba i Dalmacije pridaje najveću važnost obrazovanju ona je najmanja kod Slavonaca (tek 15%). Važnost dobrog obrazovanja proporcionalno raste s visinom školske spreme ispitanika (od 13% kod onih bez škole do 42% visoko obrazovanih). Mladi od 15 do 24 godine pridaju najveću važnost obrazovanju ali ona dalje proporcionalno opada, te kod starijih od 65 godina iznosi samo 16%. Žene pridaju nešto više pažnje dobrom obrazovanju nego muškarci (29:22%).

Duhovno obogaćivanje/razvijanje niže je u Hrvatskoj nego u ostalim zemljama (23:35%). Nešto je više zastupljeno u Zagrebu (32%) i Dalmaciji (28%), a najmanje u Istri/Primorju te Lici/Kordunu/Banovini (između 17 i 19%). Kod žena je prisutnije (27%) nego kod muškaraca (19%). Proporcionalno raste s razinom školske spreme (od početnih 13 na 37% kod visoko obrazovanih). Obrnuto je kod dobne strukture – najviše kod mladih - oko 32%, a najniže kod osoba s više od 65 godina starosti (18%).

Premda se bavljenje hobijem nalazi pri dnu liste karakteristika koje život čine boljim, jer svega nešto više od petine građana podržava te aktivnosti, ta je karakteristika bitna za osobe s visokom stručnom spremom (37%) te općenito za one koji žive u gradovima s preko 100 tisuća stanovnika (39%), ali i za mlađe osobe (oko 37%).

Opremljenost domova s proizvodima visoke tehnologije (prosjek Hrvatske -18%) važnija je za mlade, visoko obrazovane i one s visokim osobnim mjesečnim primanjima, kao i Zagrepčane. Nešto preko 30% građana iskazuje da voli kupovati nove tehničke i elektroničke uređaje a 32% se trudi pratiti najnovija dostignuća u tehnologiji.

Luksuzni automobil i/ili drugi auto u obitelji ima veće značenje kod mladih, visoko obrazovanih i s višim primanjima. Važniji je muškarcima nego ženama (19:13%).

Odjeća, obuća i drugi detalji kod odijevanja imaju manje značenje za dobar život (14% ispitanika to smatra važnim) a najviše je važna mladima od 15 do 24 godine (oko 30%). S tvrdnjom da „roba s potpisom" podiže osobni imidž osobe koja ju nosi
potpuno se slaže 16% građana, 20% se tek djelomično slaže, a preko 60% se uopće
ili uglavnom ne slaže s takvom tvrdnjom

O istraživanju : prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina (n= 1 000); osobna anketa u kućanstvu; lipanj 2008.g.

GfK Grupa jedan je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta (treća pozicija u Europi i peta u svijetu). Ukupno ima više od 115 podružnica, u preko 90 zemalja, s oko 8 760 zaposlenika u punom radnom vremenu (80% zaposlenika je izvan Njemačke). Poslovanje se odvija u tri strateške poslovne cjeline: CUSTOM RESEARCH, RETAIL AND TECHNOLOGY, MEDIA.

GfK HRVATSKA počinje s radom u jesen 1999. godine, integrirajući renomirane lokalne istraživačke institute – CEMU i Gral - Iteo. Preko 45 stalno zaposlenih djelatnika (s područja psihologije, sociologije, informatike i ekonomije) čine vodeću istraživačku kuću u Hrvatskoj. Raspolažemo nacionalnom mrežom od preko 900 anketara i osam regionalnih koordinatora, suvremeno opremljenim studijem za grupne diskusije i telefonska (CATI) istraživanja te potpuno opremljenom infrastrukturom za online istraživanja (GfK OnlinePool trenutačno broji 7100 članova).

GfK. Growth from Knowledge

Providing Knowledege, Not Just Data !