Predstavljena međunarodna konferencija „Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskoga gospodarstva“
Vrsta objave: Izjave i komentari
Međunarodna konferencija "Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskoga gospodarstva", koja će se održati 19. i 20. lipnja u Hypo Centru u Zagrebu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, predstavljena je 9. lipnja na konferenciji za novinare u HGK. Konferencija će okupiti ugledne domaće i strane stručnjake te gospodarstvenike koji će u međusobnom dijalogu raspravljati o demografskim problemima i njihovom utjecaju na gospodarstvo, tržište radne snage te o polazištima za useljeničku politiku.
Predsjednik HGK Nadan Vidošević, govoreći o konferenciji, naglasio je kako su demografska i migracijska pitanja osobito značajna za hrvatsko društvo i politiku, te je stoga potrebno otvoriti dijalog iz kojega će proizaći rješenja te prijedlozi državnoj politici. Kako je rekao, u demografskom pitanju ističe se problem radne strukture te broja radno aktivnih stanovnika. Trend većeg mortaliteta od nataliteta u Hrvatskoj doveo je do toga da su nestala cijela naselja, a trend je i povećavanje broja starijeg stanovništva.
Podržavamo natalitetnu politku Vlade, a također je značajna i politika obrazovanja koja je neodvojiva od te politike, rekao je Vidošević dodavši kako se gubitak radne snage neće moći nadoknaditi bez njena uvoza. Proces useljavanja ne bi trebao biti spontani, nego to treba biti organizirani proces kako bi se izbjegli konflikti koji su se događali u drugim društvima, napomenuo je Vidošević naglasivši kako je naš interes uređeno te stabilno društvo, a HGK iznosi incijativu kako bi se našla potrebna rješenja za ta pitanja.
Potpredsjednica HGK za međunarodne odnose Dunja Konjevod obavijestila je predstavnike medija o programu konferencije za koju će, kako se ocjenjuje, biti veliki interes gospodarstvenika. Kako je rekla, konferencija je tematski podijeljena na četiri dijela. U prvom će dijelu stručnjaci govoriti o demografskim promjenama i posljedicama na gospodarstvo, gdje će se upozoriti na to koliko demografske promjene utječu na razvoj Hrvatske, a bit će riječi i o starenju stanovništva te radnim kontingentima prema EU. Druga je tema stanje i potrebe tržišta rada, što je problem Hrvatske, ali i drugih zemalja, te će se naglasiti pitanje usklađivanja ponude i potražnje radne snage. Treća su tema iskustva stranih zemalja u provođenju useljeničke politike, a iskustva će iznijeti stručnjaci iz Francuske, Češke, Australije, Austrije, Irske te Izraela. Četvrta je tema hrvatska useljenička politika.
Kako je rekla Konjevod, želja je organizatora da konferencija bude proaktivna te da gospodarstvenici sudjeluju iznošenjem problema s kojima se suočavaju na tom području. Nedostatak odgovarajućega stručnoga kadra, na što upozoravaju gospodarstvenici, uskoro bi mogao biti ograničavajući čimbenik investicijskih i svih drugih poduzetničkih aktivnosti koje su sastavni dio daljnjeg razvoja hrvatskoga gospodarstva.
Prof. dr. sc. Anđelko Milardović, voditelj Centra za politološka istraživanja, na konferenciji će govoriti o demografskoj dimenziji globalizacije i vrijednosnim promjenama. Kako je rekao, ta je dimenzija jedna od mogućih, a o tome koliko je značajna govori da je cilj Europe biti globalna sila, što neće moći ostvariti zbog demografskog deficita, a to utječe na stil te organiziranost osobnog obiteljskog života. Hrvatska pronatalitetna politika morat će se uskladiti s politikom EU, rekao je Milardović napomenuvši kako će hrvatsko gospodarstvo imati problema s radnom snagom već od 2011. godine te će je morati uvoziti, a pritom je važna uravnoteženost te izbjegavanje napetosti, osobito ksenofobije.
Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Žarko Katić naglasio je kako uz planiranje te provedbu politike useljavanja nedostaje treći segment, a to je integracija stranaca koji još nije prioritetna tema, ali trebat će je započeti na vrijeme kako ne bi postala problem. Govoreći o kvotama radnih dozvola, Katić je napomenuo da su ove godine kvote povećane te iznose 8397 dozvola, od čega je 5897 za nova zapošljavanja, a 2500 za produljivanje već postojećih radnih mjesta. Riječ je o devet sektora, od graditeljstva, brodogradnje, turizma i ugostiteljstva do prometa, zdravstva, znanosti i obrazovanja te informatike i kulture. U Hrvatskoj trenutačno boravi 32.160 stranaca u privremenom i stalnom boravku, i to u podjednakom broju. Pritom je najviše u vezi rada te spajanja obitelji po 45 posto, a 2,5 posto radi obrazovanja i studiranja, 0,1 posto znanstvenih istraživanja, 0,2 posto humanitarni razlozi te 8,4 posto ostalo, primjerice korištenje nekretnina, novinari i udruge. Najviše ih je iz zemalja bivše države bez Slovenije, i to 63 posto (najviše iz BiH i Srbije), a slijede iz Njemačke, Slovenije, Italije, Makedeonije, Kine, Austrije i Rusije. Na konferenciji će se prikazati sadašnje zakonsko stanje te prijedlozi za poboljšanja u tom području, rekao je Katić.
Roko Mišetić s Instituta za migracije i narodnosti naglasio je da će se Hrvatska, prema sadašnjim trendovima, 2050. godine prema broju stanovnika vratiti na početak 20. stoljeća te imati milijun stanovnika manje nego što ima sada. No, promijenit će se struktura stanovništva te će prevladavati starija populacija. Prirodnim se putem godišnje gubi i do 9000 (2006. godine) pa i do 12.000 stanovnika (2003. godine), a također i emigracijom. Kako je rekao Mišetić, zbog planiranja je nužno uspostaviti registar stanovnika, čime će se barem približno znati stanje stvari između dvaju popisa stanovništva.
Sunčanica Skupnjak-Kapić, projekt menadžer IOM-a (International Organization for Migration), podržala je inicijativu jer su pitanja migacija već dulje vrijeme na margini, a konferencijom će se povećati interes za tu temu, koja je vrlo složen fenomen. Kako je rekla, u svijetu je ukupno 200 milijuna migranata, a to je broj koji je povećan dva puta. Najviše je ekonomskih migranata, slijedi devet milijuna izbjeglica, 20 milijuna raseljenih te od 30 do 40 milijuna neregularnih migranata. Najviše je migranata iz Kine – 35 milijuna, Indije te Filipina, a zemlje primatelji su najviše SAD – 35 milijuna, Ruska Federacija te Njemačka. Europa je sa 56 milijuna migranata na prvom mjestu. Kako je rekla Skupnjak-Kapić, Hrvatska se ipak polako transformira iz emigrantske u imigrantsku zemlju te broj useljenika počinje premašivati broj iseljenih.
Docent dr. sc. Saša Božić sa Sveučilišta u Zadru naglasio je kako odmah treba započeti dijalog u vezi s pitanjima imigracije jer se oni gledaju kao na ekonomski resurs te trošak, a ipak, prema iskustvima, donose višak vrijednosti. Početak dijaloga, smatra Božić, pridonijet će stvaranju primjerenog modela u Hrvatskoj te donijeti mjere kako bi se izbjegle pogreške drugih zemalja.