Istraživanje o prehrambenim navikama
Vrsta objave: Istraživanja, ankete i analize
Dok se danas u svijetu sve više govori o rastućem nedostatku hrane (što nije prvenstveno količinski problem već socijalni i politički) na drugoj strani, u visoko razvijenim zemljama, sve je izraženiji trend po kojem nije više dovoljno samo zadovoljiti potrebu za hranom već treba jesti zdravo. Metode organskog uzgoja (za povrće, voće, sjemenke i druge jestive poljoprivredne i mliječne proizvode) prihvaćene su u raznim zemljama ali mnogima su ipak upitne jer daju uglavnom i do 50% manje uroda od konvencionalne proizvodnje hrane. Jedan od ključnih faktora koji potiču rast tržišta organskih proizvoda jest povećanje svjesnosti prema zdravlju i zaštita okoliša. U Hrvatskoj je preko 4/5 građana čulo za prehrambene ekološke proizvode ali nešto redovitije ih kupuje samo malo više od 10% ukupne populacije starije od 15 godina.
Ekološka (organska) hrana tj. uzgoj poljoprivrednih proizvoda bez upotrebe umjetnih gnojiva, pesticida, regulatora rasta biljaka, aditiva i slično prisutna je u Hrvatskoj ali na tek oko 25.000 hektara ili oko 500 poljoprivrednika se danas bavi ekološkom proizvodnjom. Na našem tržištu prisutni su i ekološki proizvodi iz uvoza..Osim organske hrane susreće se i takva pića te kozmetiku. Hrvatska, u svakom slučaju, ima vrlo dobre pretpostavke za kreiranje specifičnog ekološkog identiteta kako kod domaćih kupaca tako i za potrebe izvoza u razvijene zemlje visokog standarda. Za sada skromni koraci u informiranju javnosti već su pojačali interes i potražnju za tradicionalnim / autohtonim proizvodima ali i za ekološkim / organski proizvedenim prehrambenim proizvodima.
Građane se pitalo: Jeste li čuli za prehrambene EKOLOŠKE proizvode tj. prirodne proizvode napravljene isključivo prema strogim kriterijima organske proizvodnje?
%
- da 83
- ne 17
100
2.
Prepoznajete li Vi prehrambene ekološke proizvode na prodajnom mjestu ?
| | ||||||||
građani iz Slavonije (63%).
Sve osobe koje su se izjasnile da u trgovinama prepoznaju prehrambene ekološke proizvode pitalo se dalje: Kako, odnosno na temelju čega prepoznaju prehrambene
ekološke proizvode u prodavaonicama ?
| -na temelju oznake HRVATSKI EKOPROIZVOD na prednjoj naljepnici | 38% |
| -natpis «zdrav proizvod» ili nešto slično na proizvodu/ambalaži | 36% |
| -proizvod kakav se prodaje i u prodavaonicama zdrave hrane | 23% |
| -na temelju sastava proizvoda u deklaraciji (nema aditiva, konzervansa i sl.) | 22% |
| -na temelju poznatog proizvođača / poznat po proizvodnji eko-proizvoda | 16% |
| -nešto drugo | 11% |
Dalje se željelo saznati i postojeće navike kupovanja: Kupujete li Vi osobno, i kako često, ove ekoproizvode ?
| | |
| --da, redovito | 3% |
| -da,često | 11% |
(ukupno «kupci» 14%)
(sveukupno stalni i povremeni kupci 46%)
| -vrlo rijetko | 21% |
| -ne, uopće ne kupujem/ne koristim takve proizvode | 33% |
(ukupno oni koji se ne mogu smatrati kupcima 54%)
100 %
3.
ekološki prehrambeni proizvod. Organska hrana u totalu troškova za prehranu čini tek oko 3%. Sve se više zapaža rast broja kućanstava koja kupuju tu hranu kao i povećana učestalost njihovih kupovina. Glavni «nedostatak» ove hrane je njegova cijena
koja je viša za 30 od 100% u odnosu na konvencionalne proizvode. Zbog toga se tek oko 10% kućanstava smatra redovitim kupcima a odgovorni su za 60% ukupne prodaje
organskih proizvoda. Ovo su rezultati istraživanja iz GfK Panel Services Deutschland.
| % | |
| -da | 57 |
| -ne | 43 |
| 100 |
O raspoloživosti funkcionalne hrane najviše su upoznati u Zagrebu s okolicom (65%),
dobna skupina od 25 do 44 godine starosti (od 66 do 69%), visoko obrazovani (70%),
te osobe s najvišim osobnim mjesečnim prihodima (78%). Trend proizvodnje funkcionalne hrane ili hrane koja posjeduje povoljan učinak na zdravlje uz adekvatno nutritivno djelovanje, postaje temeljem razvoja moderne prehrambene industrije o čemu
očito treba više informirati i naše građane.
4.
Danas se sve više pojavljuju oprečna mišljenja vezano uz genetski modificirane proizvode – pa se građane pitalo: Jeste li čuli za genetski modificiranu hranu (uobičajena kratica je GMO, što znači genetski modificirani organizmi) ?
| % | |
| -da, čuli | 91 |
| -ne, nisu čuli | 9 |
| 100 |
Nepoznavanje GMO-a najveće je kod osoba starijih od 65 godina (27%), onih s najnižim obrazovanjem (43%) te niskih mjesečnih primanja kućanstva (27%).
O toj temi dalje se pitalo: Genetski modificirana hrana su biljke; dakle, voće i povrće/usjevi koje se dobiva križanjem gena različitih vrsta biljaka kako bi takve biljke dobile neka nova, bolja svojstva, veći urod, veće plodove, ljepši izgled, manju mogućnost kvarenja, a time i nešto niže cijene. GMO su i prerađevine voća i povrća/usjeva dobivene od opisanih sirovina. Jeste li Vi osobno spremni kupovati/konzumirati takve GMO proizvode ako se pojave na prodajnom
mjestu ?
-da, svakako | 05/2008 7% | 07/2005 8% |
| -ne, ni pod kojim uvjetima | 58% | 67% |
| -ne znam, nemam dovoljno saznanja o GMO | 26% | 16% |
| -svejedno mi je, ne vodim brigu o podrijetlu | 9% | 9% |
| 100% | 100% |
Dok je 2005. godine bilo desetak posto više građana koji su odbijali GMO , danas je desetak posto više onih koji smatraju da nemaju dovoljno saznanja o tim proizvodima.
5.
| % | |
| -da, svakako | 90 |
| -ne, nije potrebno | 7 |
| -ne zna, ne moze odgovorit | 3 |
| 100 |