Svečanost obilježavanja 500. obljetnice rođenja Petra Zoranića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira u ponedjeljak, 2. lipnja 2008. svečanost obilježavanja 500. obljetnice rođenja Petra Zoranića, velikog renesansnog hrvatskog književnika koji je prvim hrvatskim romanom Planine postavio temelje hrvatskoga književnog stvaralaštva.

U sklopu svečanosti otvorit će se prigodna izložba pod nazivom Petar Zoranić i njegov zadarski krug. Ona će, uz samog Zoranića, predstaviti i njegove najznačajnije suvremenike i sugrađane: Šimuna Kožičića Benju, Andriju Medulića, Brnu Karnarutića, Šimuna Budinića i Jurja Barakovića. Bit će također izložena njihova poprsja, čiji je autor akademski kipar Ratko Petrić. U vitrinama će se izložiti njihova originalna djela, neki njihovi rukopisi, izabrani zemljovidi i vedute gradova i krajeva koji se navode u Planinama te izbor iz recepcije. Najvažnije mjesto na izložbi imat će original romana Planine (1569.), koji se čuva u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a prvi put u javnosti predstavit će se i prijepis nepoznate Zoranićeve ekloge pohranjene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Uz izložbu tiskat će se odgovarajući katalog.

Središnja je osobnost zadarskoga kruga Petar Zoranić, visoko obrazovan i načitan hrvatski književnik koji dobro poznaje djela mnogih velikana europskih književnosti. Svaka će poredbena analiza njegova romana Planine pokazati piščevo solidno poznavanje Dantea, Petrarce, Ovidija, Vergilija, napose J. Sanazzara i dru­gih. Osim glagoljske tradicije i djela Marka Marulića te pučkoga stvaralaštva, Zoranić nije imao značajnije poticaje u dotadašnjoj skromnoj hrvatskoj pisanoj književnoj riječi, pa sam ističe da je njegov "neuvižbani konjic na stazi netlačenoj", to više jer je hrvatski jezik u njegovo doba bio potisnut i zanemaren",   istaknuo je prof. dr. sc Tihomil Maštrović u uvodnom dijelu kataloga izložbe Petar Zoranić i njegov zadarski krug te dodao da uz knji­ževne poruke, sukladne renesansnomu ozračju svojega doba, Zoranić u svom romanu, prvom u hrvatskoj književnosti, oblikuje, mimo konvencionalne koncepcije "pastirskoga romana", jasna stajališta o hrvatskom narodnom identitetu utemeljenom na svijesti o potrebi sjedinjenja domovine i o vlastitom narodnom je­ziku.