DAN BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI: ODRŽAN EKO SAJAM NA SPLITSKOM VOĆNOM TRGU


Vrsta objave: Izjave i komentari



 

 SPLIT, 22. svibanj – Povodom obilježavanja ovogodišnjeg Međunarodnog dana biološke raznolikosti posvećenog poljoprivredi, Projekt COAST kojeg provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, organizirao je edukativno-prodajnu izložbu ekološke hrane, sadnica i bilja na Voćnom trgu u Splitu.

 
Biološka raznolikost od iznimne je važnosti za poljoprivredu jer osigurava snabdijevanje čovječanstva hranom, vlaknima, te lijekovima. Ona je temelj poljoprivrede, no zbog uzgoja samo komercijalno isplativih, nestale su mnoge lokalne sorte i pasmine u čitavom svijetu. Alarmantno smanjenje biološke raznolikosti dovodi do sve veće opasnosti za budući razvoj poljoprivrede. Tijekom prošlog stoljeća 740 životinjskih pasmina i 30 000 varijeteta povrća je izumrlo; danas, svaki tjedan izumiru dvije pasmine, a svakih šest sati nestaje jedan varijetet povrća. Osim toga, 33% životinjskih pasmina je nestalo ili je blizu nestanka. Od 1900. godine, izgubljeno je 75% raznolikosti europske hrane te 93% raznolikosti američke hrane.

 
Ekološka poljoprivreda pruža velike mogućnosti u zaustavljanju i smanjenju gubitka biološke raznolikosti. Znanstveno je dokazana značajno veća bujnost i bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta na ekološkim imanjima. Ekološki poljoprivrednici nastoje raditi u suglasju s prirodom, ne koristeći otrovne pesticide i umjetna gnojiva, a dajući prednost gdje god je moguće zavičajnim sortama i pasminama jer su one najbolje prilagođene lokalnom podneblju i klimi. Tako su autohtone sorte i pasmine Dalmacije iznimno važne za očuvanje njene biološke i krajobrazne raznolikosti.

 
„Dalmacija je najraznolikije područje Europe, što ne čudi jer se uzdiže na najviše hrvatske planine, Dinaru i Biokovo, spušta u kanjone krških rijeka, estuarije i deltu Neretve, te zaranja u Jadransko more, uz raspon od mediteranske do hladne planinske klime. Poljoprivreda je u Dalmaciji bila presudna za opstanak ljudi, a vinova loza, maslina, voće, povrće, žitarice te ovce, koze i goveda njen su temelj. Stari maslinici, vinogradi, livade, pašnjaci, oranice, vrtovi, vrtače te izvorne sorte i pasmine ključne su za nastanak krajobraza i očuvanje biološke raznolikosti Dalmacije" – rekao je Roman Ozimec, voditelj tima za autohtone sorte i pasmine projekta COAST.

 
Na sajmu u Splitu sudjelovalo je desetak proizvođača ekološke hrane, uglavnom iz Dalmacije, ali i drugih krajeva Hrvatske čiji se proizvodi mogu kupiti na dalmatinskom području. Od proizvođača treba izdvojiti najpoznatije ekološke proizvođače iz Dalmacije: Obiteljska gospodarstva Ive Biočine – Ture i Nikice Ža
mpere (masline, maslinovo ulje, ovčji i kozji sir), tvrtku  SMS sa svjetski poznatim ekološkim džemom od suhih smokava, te poznate proizvođače vrhunskih vina s ekološkim certifikatom: Poljoprivrednu zadrugu Svirče sa Hvara (s vinima Ivan Dolac i Ivan Dolac Barrique - dvije varijante prvog plavca s titulom eko proizvoda) i Niku Rokija s Visa. Sajmu su prisustvovali i Agrotim Lokve sa svojim čuvenim džemom od jagoda iz Gorskog kotara s čak 70% udjelom voća; Ekološka gospodarstva Milana i Štefice Grdić (koji proizvode žitarice i brašna, visokokvalitetni kravlji sir i dr.) i poznati ekološki pčelar Lovre Krnić (s brojnim proizvodima od meda). Svoje proizvode ponudili su i obiteljsko gospodarstvo Repro Eko (s proizvodima od seitana i tofua, raznim vrstama brašna, peciva i kolača) te Galerija kruha Demetra, čiji se proizvodi mogu nabaviti u svim trgovinama zdrave hrane. Na veliko zadovoljstvo Splićana i brojnih turista, vlasnik Galerije kruha, g. Ranko Lipovšćak održao je i malu prezentaciju kako uspješno zamijesiti kruh od eko žitarica mljevenih na kamenom mlinu.

 
Uz proizvođače ekološke hrane, na sajmu se predstavila Udruga Split zdravi grad sa svojim projektom Stella Polaris. Institut za jadranske kulture, rasadnik Anemona s Korčule i Projekt COAST, donirali su udruzi Split zdravi grad i školi u Radošiću sadnice autohtonih sorti maslina, smokava, šipka kao i ljekovitog, začinskog i ukrasnog bilja Dalmacije. Naime, kao dio projekta Stella Polaris, u Radošiću se osniva edukacijsko-resursni centar koji će provoditi obrazovne programe po načelima škole u prirodi te poticati razvoj eko turizma i ekološke poljoprivrede. Zajedničkom suradnjom ovih institucija te u suradnji s lokalnom zajednicom omogućit će se da š
kola u Radošiću postane proaktivni generator i inkubator novih projekata i inicijativa s ciljem razvoja i implementacije programa održivog razvoja ovog drastično depopuliranog kraja. Donirane sadnice su izložene tijekom cijelog dana na Voćnom trgu gdje su ih građani imali priliku razgledati i naučiti neke zanimljivosti o autohtonim sortama Dalmacije.

 
Posebnu pozornost posjetitelja privukle su dalmatinske krizanteme ili buhač, pravi endemski cvijet Dalmacije koji sadrži prirodni insekticid. Izložene sadnice buhača te sušen i mljeven cvijet buhača, lavande kao i maslinovo ulje od izvornih dalmatinskih sorti maslina dio su bogate kolekcije Botaničkog vrta Osnovne škole ''Ostrog'' iz Kaštel Lukšića.

 
Proizvodi nastali od tradicionalnih i izvornih sorti i pasmina: povrće, voće, cvijeće, meso, mlijeko, med te ulje, sokovi, kompoti, džemovi, vino, kvasina, sir i drugo, moraju postati premijski proizvodi koji se na tržište plasiraju po posebnim cijenama, ali i s garancijom podrijetla. Istovremeno, javnost treba biti upoznata s kvalitetom ovakvih proizvoda i biti svjesna da je raznolikost izvornih i tradicionalnih sorti i pasmina neodvojiv i važan dio cjelokupnog bogatstva biološke raznolikosti Dalmacije.

 
„Projekt COAST prepoznao je iznimnu važnost očuvanja izvornih sorti i pasmina Dalmacije te u suradnji s priznatim stručnjacima upravo pokreće aktivnosti inventarizacije svih dostupnih podataka o trenutnom stanju i brojnosti dalmatinskih autohtonih sorti i pasmina. Na temelju tih podataka predložit će se konkretne mjere za očuvanje i mogućnost komercijalnog uzgoja izvornih sorti i pasmina kao važnog segmenta poticanja zelenog poduzetništva. Osim toga, Projektom COAST, izradit će se i akcijski plan za razvoj ekološke poljoprivrede u Dalmaciji, prije svega, kroz različite programe edukacije i obuke za poljoprivrednike" - rekao je
Gojko Berlengi, nacionalni voditelj Projekta.

 

Više informacija za urednike:

 

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekosustava i ekoloških kompleksa. Ona uključuje raznolikost unutar vrsta, među vrstama te raznolikost ekosustava. Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se 22. svibnja, s ciljem povećanja svijesti javnosti o važnosti očuvanja i zaštite biološke raznolikosti planeta Zemlje. Ovogodišnja tema u cijelom svijetu, vezana uz obilježavanje Dana, je biološka raznolikost i poljoprivreda.

Nositelj Projekta COAST je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Projekt se provodi na području Dalmacije uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse, izravno i kroz bankarski sektor, u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Ta načela trebaju biti uključena u regulatorni okvir, posebno u sustav prostornog uređenja, zaštite prirode i okoliša.

 

 

Osobe za kontakt:

 

Ida Mahečić Bajović

Voditeljica Odnosa s javnošću

Program UN-a za razvoj (UNDP)

Tel.: 01 23 61 625

Mob.: 098 286 142

e-mail: ida.mahecic@undp.org

www.undp.hr

Snježana Mihinica

Suradnica na Projektu COAST

Program UN-a za razvoj (UNDP)

Tel.: 021 340 485

Mob.: 099 634 92 47

e-mail: snjezana.mihinica@undp.org

www.undp.hr/coast  




www.presscentar.hr     e-mail: info@presscentar.hr     tel: 01 3712 600