Riba na našem jelovniku !?
Vrsta objave: Istraživanja, ankete i analize
Za razliku od mesa, u Hrvatskoj se riba i morski plodovi jedu znatno rjeđe – tek nešto više od trećine Hrvata jede ribu barem jednom tjedno. Svaki deseti Hrvat ne jede svježu ribu/morske plodove, odnosno, svaki dvadeseti ne jede smrznutu ribu/morske plodove.
Zaista, premda djelom na Mediteranu, Hrvati su još uvijek skromni potrošači ribe. Statistika pokazuje da je potrošnja ribe negdje na razini od oko 10 kilograma po glavi stanovnika dok je, na primjer, u Španjolskoj 44 kilograma, u Francuskoj 33, u Italiji 24 ili Grčkoj 21 kilogram...
Svježu ribu ukupno jede 89% građana (raspon od 77% u Lici/Kordunu/Banovini te 95% u Dalmaciji i Zagrebu) ali intenzitet konzumacije pokazuje da to sigurno nije dovoljno:
%
- svaki dan/gotovo svaki dan 3
- jednom tjedno 33
ukupno na razini tjedna 36
- jednom u dva tjedna 24
- jednom mjesečno 18
ukupno na razini mjeseca 42
- jednom u 2-3 mjeseca 10
- vrlo rijetko/ne može procijeniti 12
100
Velike su razlike u potrošnji svježe ribe kod kontinentalaca i onih koji žive na moru. Kao što je i očekivano, riba se tjedno najviše jede u Dalmaciji i Istri/Primorju – po oko 45% su potrošači, zatim slijedi Zagreb i Sjeverna Hrvatska – oko 32%, a podjednako najmanje potrošača ima u Slavoniji te
Lici/Kordunu/Banovini – po 13%. Među spolovima nema veće razlike jer
svježu ribu podjednako jedu i žene i muškarci. Stupanj obrazovanja također ne
donosi neke značajnije razlike u tjednoj potrošnji svježe ribe. Ali, s visinom prihoda kućanstva raste i potrošnja – od 18% kod najnižih prihoda na 41% u kućanstvima s srednjim i višim prihodima, da bi u kategoriji najviših prihoda palo na prosječnih 33% potrošača.
2.
Navika potrošnje smrznute ribe nešto je manje prisutna jer nju jede oko 81% građana ( najviše – 90% u Zagrebu) i to:
%
- svaki dan/gotovo svaki dan 1
- jednom tjedno 27
ukupno na razini tjedna 28
- jednom u dva tjedna 24
- jednom mjesečno 22
ukupno na razini mjeseca 46
- jednom u 2-3 mjeseca 11
- vrlo rijetko/ ne može procijeniti 14
100
Smrznuta se riba tjedno najmanje koristi u Slavoniji (17%), zatim Dalmaciji (19%), slijedi blagi rast u Lici/Kordunu/Banovini te Istri/Primorju – nešto preko 25%, zatim dolazi Zagreb s oko 30% i najviše se ističe Sjeverna Hrvatska s 40% potrošača ribe.
Sveukupno Hrvati su vrlo skromni potrošači ribe. Zdrava/pravilna prehrana traži da je riba na stolu barem dva puta tjedno - no mi smo još daleko od usvajanja takvih preporuka. Nedovoljno se koriste blagodati našeg podneblja ali niti
razina životnog standarda, značajnog dijela građana, ne dopušta da se hrani ovom univerzalno preporučano namirnicom.
O istraživanju : prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina (n= 1 000); osobna anketa u kućanstvu; travanj 2008.g.
GfK Grupa jedan je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta (treća pozicija u Europi i peta u svijetu). Ukupno ima više od 115 podružnica, u preko 90 zemalja, s oko 8 760 zaposlenika u punom radnom vremenu (80% zaposlenika je izvan Njemačke). Poslovanje se odvija u tri strateške poslovne cjeline: CUSTOM RESEARCH, RETAIL
3.
GfK HRVATSKA počinje s radom u jesen 1999. godine, integrirajući renomirane lokalne istraživačke institute – CEMU i Gral - Iteo. Preko 45 stalno zaposlenih djelatnika (s područja psihologije, sociologije, informatike i ekonomije) čine vodeću istraživačku kuću u Hrvatskoj. Raspolažemo nacionalnom mrežom od preko 900 anketara i osam regionalnih koordinatora, suvremeno opremljenim studijem za grupne diskusije i telefonska (CATI) istraživanja te potpuno opremljenom infrastrukturom za online istraživanja (GfK OnlinePool trenutačno broji 7100 članova).
GfK. Growth from Knowledge
19.05.2008. » Izvorna objava naših kolega iz GfK Njemačke- download pd_Temax_Q1-2008_efin.pdf [27,20 KB]