Velika kriza u graditeljstvu je i prilika za oporavak
Vrsta objave: Istraživanja, ankete i analize
Stručni skup Dan graditelja „Kako poslovati u Europskoj uniji“ održan je 10. travnja na Zagrebačkom velesajmu u dvorani Brijuni, u sklopu 37. Međunarodnog sajma graditeljstva i opremanja. Organizirao ga je Sektor za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom i pod pokroviteljstvom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH. Koordinator sajamskih priredbi na ZV-u Nikola Bunjevac, otvarajući skup, istaknuo je kako na sajmu graditeljstva i opremanja te sajmovima obrtništva i Interklimi nastupa 198 izlagača iz 13 zemalja.
Dan graditelja mjesto je na kojem se susreću predstavnici struke s predstavnicima nadležnih zakonodavnih tijela, te razmjenom iskustava praktičara i teoretičara nastoje pridonijeti bržem razvoju i unapređenju djelatnosti graditeljstva, istaknuo je Vedran Vilović, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK. Negativni se trendovi u graditeljstvu nastavljaju te produbljuju u 2013. godini. Nema naznaka usporavanja, a osobito ne zaustavljanja pada u toj djelatnosti u kojoj je od 2008. do 2012. izgubljeno 32.000 radnih mjesta, uz još 16.000 u obrtu, što je ukupno 48.000 izgubljenih radnih mjesta. Osim toga, malo je izdanih odobrenja za gradnju, a do sada je zabilježen i najveći pad, osobito u visokogradnji. Dok je ukupan opseg radova u 2008. godini iznosio 34,9 milijardi kuna, u 2012. godini smanjen je na 19,2 milijarde kuna, što je pad od 45 posto. Ova je djelatnost i u vrhu po nelikvidnosti te se jedna četvrtina neplaćanja odnosi na graditeljstvo, rekao je Vilović dodavši kako je mnogo tvrtki u graditeljstvu u teškoćama, a ta djelatnost vratila se na razinu 2002. godine. Zavladala je apatija te se uglavnom razmišlja kako preživjeti i vratiti se na staro, no to više neće biti moguće, osobito nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Potrebno je razmotriti pitanje zajedničkog efikasnijeg organiziranja i nastupa na većim tržištima, a tek onda od države tražiti pomoć kroz različite mjere i aktivnosti, napomenuo je Vilović dodavši kako je ovaj skup tematski posvećen ulasku Hrvatske u EU.
Zamjenik ministrice graditeljstva i prostornoga uređenja Željko Uhlir istaknuo je kako je kriza ujedno i prilika jer u njoj se racionalno posluje, a traže i novi uvjeti poslovanja. Ministarstvo graditeljstva izmjenilo je te dopunilo niz zakonodavnih akata u području graditeljstva. Prihvaćen je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, te je podneseno 120.000 zahtjeva za legalizaciju izgrađenih objekata. Prihvaćeno je Izvješće o stanju u prostoru RH 2008.-2012., čime su stvoreni preduvjeti za izradu Izmjene i dopune Strategije prostornog uređenja RH i Programa prostornog uređenja RH, rekao je Uhlir dodavši kako je u raspravi i Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti. Pripremaju se i pišu novi zakon o gradnji, zakon o prostornom uređenju te zakon o inspekciji. Kod donošenja nove zakonske regulative vodi se računa o prilagodbi pravnoj stečevini EU. Svi će poslovni subjekti koji dolaze iz EU imati pravo biti i investitori i izvođači, stoga će biti potrebno iznaći način kako domaće građevinare staviti u jednak položaj s onima koji će doći raditi u Hrvatsku, kazao je Uhlir.
Mogućnosti i načini korištenja EU fondova za graditeljski sektor bilo je izlaganje Jurja Ivankovića, načelnika Sektora za provedbu operativnih programa za strukturne fondove i Kohezijski fond MRRFEU. Strukturni su fondovi samo jedan izvor financiranja kojima Hrvatska amortizira trošak na građevinski sektor. Koriste se sredstva iz pretpristupnih fondova EU – program IPA, a od 1. srpnja, uz neiskorištena sredstva IPA, moći će se koristiti i 450 milijuna eura sredstava s provedbom do 2016. godine. Za razdoblje od 2014. – 2020. godine predviđeno je 9,1 milijardi eura s provedbom do 2022. godine. Od toga je sedam milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj te Kohezijski fond iz kojeg će se financirati tzv. hard projekti. Hrvatskoj će do 2020./2022. godine bili dostupna sredstva veća od 10 milijardi eura, istaknuo je Ivanković dodavši kako će se financirati projekti izgradnje sustava vodoopskrbe, odvodnje, zbrinjavanja otpadnih voda, sustava zaštite od poplava i za navodnjavanje, sanacija postojećih odlagališta otpada, te izgradnja regionalnih centara za gospodarenje otpadom, izgradnja objekata željezničkog, cestovnog, pomorskog, riječnog i zračnog prometa, izgradnja objekata vezanih za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, poduzetničkih zona za znanost, inovacije i nove tehnologije te infrastrukture značajne za razvoj lokalne zajednice. Bespovratna će sredstva koristiti tvrtke radi povećanja konkurentnosti vlastite proizvodnje, za istraživanje i razvoj te uvođenje novih tehnologija i inovacija. Očekuje se razvoj kapaciteta tvrtki kroz povećan opseg redovnog poslovanja. Višestruko je veća prilika za rast kroz poslove javne nabave. Za razliku od IPA projekata javna nabava slijedi nacionalna pravila. No, ugovori ne slijede nužno nacionalne standarde i formu koje mogu biti prepreka sudjelovanju domaćih tvrtki i stručnjaka, kazao je Ivanković.
O primjeni Zakona o javnoj nabavi govorio je Ante Loboja, voditelj Službe za stručnu pomoć Ministarstva gospodarstva. Zakon o javnoj nabavi primjenjuje se od 1. siječnja 2012. godine, Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave od 23. veljače 2013., a doneseni su i mnogi podzakonski akti. Novim zakonskim rješenjima postići će se veća transparentnost u javnoj nabavi, smanjenje formalizama, odnosno pojednostavljenje postupaka i smanjenje troškova, te brža i efikasna provedba postupaka javne nabave i učinkovitija pravna zaštita. Uvodi se mogućnost žalbe na dokumentaciju, na postupak javnog otvaranja te na odluku o odabiru. Ako se dio ugovora o javnoj nabavi daje u podugovor, tada za dio ugovora koji će izvesti podizvoditelj naručitelj neposredno plaća podizvoditelja, kazao je Loboja. Izmjene Zakona o javnoj nabavi su u tijeku i bit će provedene potkraj travnja ili početkom svibnja, a usklađuju se s novim Kaznenim zakonom i Zakonom o pravim posljedicama osude, kaznene evidencije i rehabilitacije. Izmjene Zakona o javnoj nabavi odnose se na propis kaznenih djela i na način dokazivanja, a naručitelj ima mogućnost provjere, kazao je Loboja, dodavši kako se provode i neke tehničke izmjene toga zakona.
O energetskoj učinkovitosti i OIE u graditeljstvu govorila je Marija Šćulac Domac, načelnica Službe za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije FZOEU, a s promjenama u poslovanju u sektoru graditeljstva nakon ulaska RH u EU sudionike je skupa upoznala Lidija Švaljek, direktorica Centra za poslovne informacije HGK.
11.04.2013. » Slika 1.- download Zajednička slika govornika.JPG [4040,50 KB]
