RBAnalize: Na redu su promjene fiskalne politike
Vrsta objave: Istraživanja, ankete i analize
ZAGREB, 26. travnja 2010. – Središnja tema drugog ovogodišnjeg izdanja publikacije RBAnalize je „Hrvatska i Europska Unija – Korak bliže cilju". Uz pregled odabranih makroekonomskih pokazatelja, publikacija donosi tekstove o svjetskim trendovima u kontekstu velikih izazova za monetarnu politiku u 2010. godini, zatim mjere za gospodarski oporavak i razvoj te pregled događanja na tržištu obveznica i dionica.
Nakon pada BDP-a od 5,8 posto u prethodnoj godini, negativne tendencije u kretanju potrošnje kućanstava i zaposlenosti nastavljene su u prvom tromjesečju ove godine. Budući se u uvjetima pada potražnje za robama i uslugama ne očekuje uobičajeni sezonski doprinos investicijskih aktivnosti smanjenju nezaposlenosti, Vlada je odlučila uvesti mjere za oživljavanje gospodarstva. Pri odabiru najučinkovitijih mjera može koristiti bogato iskustvo europskih država koje su programe za potporu gospodarstvu provele prošle godine. Iz paketa vladinih mjera provedene su dvije aukcije HBOR-a za kreditiranje obrtnih sredstava poduzeća, pri čemu je iskazan je značajan interes poduzetnika i komercijalnih banaka za korištenjem kredita po konkurentnijim kamatnim stopama uz državnu participaciju u kreditnom riziku. Uskoro očekujemo i provođenje mjera za potporu investicijama. Učinak tih mjera i oporavak emitivnih turističkih tržišta te rast prihoda od usluga iz turizma trebao bi u trećem tromjesečju donijeti zaokret te obilježiti početak rasta domaće proizvodnje.
Na financijskim tržištima prevladava visoka likvidnost. Usporena je kreditna aktivnost banaka uslijed smanjene potražnje za kreditima, a povećan je priljev kapitala iz inozemstva, što rezultira izostankom sezonskih deprecijacijskih pritisaka. Istovremeno, pad potrošnje kućanstava je, uz prilagodbu državne potrošnje realnom fiskalnom kapacitetu, doveo do izostanka inflatornih pritisaka unatoč visokoj likvidnosti financijskog sustava. U takvim uvjetima je olakšano ostvarivanje ciljeva monetarne politike pa je HNB otpuštanjem dijela bankovnih pričuva omogućio financiranje vladinih mjera.
Sudjelovanje države u kreditnom riziku poduzeća radi oživljavanja gospodarstva će se odraziti i na visinu deficita proračuna i ukupnog javnog duga. Približavanje ulasku Hrvatske u Europsku Uniju i očekivana aplikacija za monetarnu uniju zahtijeva odražavanje fiskalnih agregata unutar Maastrichtskih kriterija u kratkom roku, prije no što očekivani rast BDP-a u dužem roku omogući opušteniju prilagodbu. Stoga će fiskalna politika morati ubrzano mijenjati strukturu i visinu proračunskih rashoda s jedne, te prihoda s druge strane, što donosi i politički nepopularne promjene u strukturi korisnika i obveznika financiranja javnih financija. Upravo će brzina i uspješnost strukturnih promjena uz jačanje priljeva inozemnog kapitala odrediti dinamiku gospodarskog rasta u razdoblju priključivanja zajedničkom europskom tržištu.
Publikaciju RBAnalize možete pročitati na web stranicama (u kategoriji Istraživanja):
http://www.rba.hr/web/pdf/kvartalne_rba_analize/RBAnalize-037-2010-04-26.pdf
i
http://www.limun.hr/UserDocsImages/RBAnalize%20037-2010-04-10.pdf
Za sve ostale informacije:
Odjel za odnose s javnošću
Direkcija za Brand Management
Tel: 01/6174-355, 346
Fax: 01/4604-895
e-mail: pr@rba.hr
Kontakt:
Lidija Arbanas
6174 346, 6174 349, 6174 355