U Gradskoj upravi Grada Crikvenice održana radionica o financiranju komunalnih djelatnosti
Vrsta objave: Izjave i komentari
U suradnji s Ekonomskim institutom RH i GTZ-om, Grad Crikvenica je organizirao radionicu o financiranju komunalnih djelatnosti u prostorijama Gradske uprave. Prisutne je pozdravio gradonačelnik Damir Rukavina sa suradnicima, a na radionici su sudjelovali predstavnici gradova Opatije, Kraljevice, Novog Vinodolskog, te općina Omišalj i Dobrinj. Viša znanstvena suradnica u Ekonomskom institutu, dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović, prezentirala je problematiku financiranja komunalnih djelatnosti na lokalnom i regionalnom nivou, s posebnim osvrtom na zakonski okvir i Vladine smjernice koje se odnose na financiranje komunalnih djelatnosti. Istaknuto je kako je jedna od temeljnih zadaća jedinica lokalne samouprave strateško promišljanje izgradnje, ali i održavanja komunalne infrastrukture, a cilj radionice bio je povezivanje teorije s praktičnim iskustvima gradova i općina. Ustanovljena je visoka ovisnost JLS-a o pomoćima središnje države, a nakon financiranja tekućih rashoda, lokalnim proračunima ostaje malen udio sredstava za razvojne potrebe. Ocijenjeno je da su komunalni doprinos i komunalna naknada najvažniji prihodi lokalne samouprave, no ti prihodi najčešće nisu dovoljni za realizaciju prioritetnih kapitalnih projekata te stoga gradovi i općine često moraju pribjeći zaduživanju u cilju razvoja grada. Jedan od propisa koji se pokazao pozitivnim u praksi je zajedničko obavljanje poslova iz samoupravnog djelovanja dvije ili više JLS. Predstavnici grada Opatije, Kraljevice, Crikvenice, Novog Vinodolskog i općine Omišalj ukazali su na svoja pozitivna iskustva u tom segmentu, posebno kada se radi o komunalnim društvima, no i u školstvu i vatrogastvu. Jedan od zaključaka bio je da zajedništvo stvara snagu i pretpostavku regionalnom razvoju.
Prisutni su se složili da je jedna od najspornijih odredaba u Zakonu o komunalnom gospodarstvu propisivanje izvora prihoda, što u praksi često ne može zadovoljiti stvarne potrebe grada ili općine. Sudionici su se složili kako je potrebna veća fleksibilnost namjenskih sredstava i razumijevanje za tekuće potrebe i vizije razvoja gradova i općina.
Raspravljalo se i o Zakonu o proračunu, koji definira Plan razvojnih programa u skladu sa smjernicama ekonomske i fiskalne politike Vlade za trogodišnje razdoblje. Smjernice su za jedinice lokalne i regionalne samouprave važne zbog planiranja prihoda i dotacija gradskim i općinskim proračunima. S tim u vezi, procijenjeno je da planove razvojnih programa treba usuglasiti na regionalnom nivou te centralnoj državi predočiti zajedničke, strateški razrađene prijedloge razvojnih projekata.
Sudionici su se osvrnuli i na Zakon o regionalnom razvoju koji je nedavno usvojen, a koji se temelji na partnerstvu, odnosno povezanosti lokalnih i regionalnih potreba s državnim strateškim prioritetima. Zajedničke prioritete na razini regije definirat će Partnersko vijeće koje će biti sastavljeno od predstavnika Vlade, županija, gradova i općina, institucija civilnog društva… Ocijenjeno je da će takvo tijelo doprinijeti boljoj komunikaciji između lokalne, odnosno regionalne samouprave i centralne države te samim time objediniti strateške ciljeve u postizanju regionalnog razvoja, ali i razvoja RH u cjelini.
Sudionici radionice su zaključili da je za efikasniji razvoj komunalne infrastrukture važna jasna podjela nadležnosti – koje djelatnosti su državna, a koje lokalna zadaća, te standardizacija troškova u provedbi javnih funkcija. Istaknuto je kako je nužno sredstva ulagati ciljano, u skladu sa strateškim planiranjem - od lokalne, preko regionalne, do nacionalne razine.
Kontakt:
Denisse Mandekić
051 455 409