Tijekom Noći muzeja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu majstori hrvatske grafike stvarali nova umjetnička djela

Vrsta objave: Ostalo

Objava za medije

Tijekom Noći muzeja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

majstori hrvatske grafike stvarali nova umjetnička djela

(Zagreb, 30. siječnja 2010.) U Noći muzeja 2010. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu brojni posjetitelji uživali su u vrhunskom umjetničkom događaju, kreativnoj radionici Ex libris tijekom koje su prva imena hrvatske grafike različitim grafičkim tehnikama, od bakropisa, suhe igle do linoreza, izrađivala grafičke listiće, ex librise. Riječ je vrijednim umjetničkim djelima koja će postati dio fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tema radionice bila je zbirka pripovijetki J. L. Borgesa, Aleph koja se smatra jednim od najvažnijih djela narativne književnosti. Iz toga razloga su ex librisi sadržavali slovo Aleph, kao i natpis Ex libris.

Radionica Ex libris ostvarena je prema ideji likovnog umjetnika Josipa Zankija i okupila je, pored njega, i neke druge umjetnike koji sudjeluju na izložbi Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja Zdenku Pozaić, Maju Franković, Dubravku Babić, Tomislava Buntaka, Nevenku Arbanas, Hamu Čavrka i Igora Konjušaka. U radionici su još sudjelovali i Siniša Reberski, koji je guščjim perom na pergameni prezentirao kaligrafsku vještinu pisanja hebrejskog pisma, posebno slova Aleph, zatim grupa mladih umjetnika, članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika, kao i doajen hrvatskog crteža Hrvoje Šercar.

Akademik Tonko Maroević te dramski umjetnik Goran Matović uprizorili su ulomak iz predstave Ogledala koja je inspirirana upravo Borgesom. Riječ je o predstavi koja se izvodila u Muzeju za umjetnost i obrt, u sklopu scene Amadeo.

Kao tema radionice uzeta je Borgesova zbirka pripovijetki Aleph iz razloga što je on gotovo čitavog svog života bio knjižničar u knjižnici Buenos Airesa, puno njegovih kratkih priča vezano je kako za povijest i kult knjige tako i za knjižnice. Ideja o knjizi neprekinutih stranica, tajnoj knjizi ili o onoj papira premazanog otrovom provlači se kao vječni „lajt motiv" kroz povijest književnosti. Tri velike svjetske religije nazivamo Religijama knjige (Biblija, Talmud, Kuran). Također više je likovnih umjetnika uspješno spajalo riječ i sliku od Williama Blakea do Jeana Cocteaua. Aleph je, ujedno, i naziv softweara koji se koristi za baze podataka u svjetskim knjižnicama.

Namjera organizatora je da se radionicom Ex libris stvori Kabinet čudesa ili ambijent koji će nas vratiti u drevne davno zaboravljene radionice majstora grafike koje su tako slične duhu Borgesove literature. Na ovaj su se način hrvatski umjetnici referirali na značaj knjige unutar vizualne kulture i povijesti umjetnosti.

Kroz radionicu je posjetitelje vodila mr. sc. Mikica Maštrović, voditeljica Grafičke zbirke, te kustosi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Akademik Josip Bratulić govorio je o ex librisima kao važnim poveznicama likovne umjetnosti i književnog djela. Tijekom cijele radionice su se na platnu projicirali posebni snimljeni detalji tako da su se posjetitelji mogli upoznati sa svijetom grafike dok se cijelo događanje moglo pratiti na mrežnim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Svi posjetitelji mogli su se okrijepiti čajem i zasladiti fritulama.

Kontakt:

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Odnosi s javnošću

Hrvatske bratske zajednice 4

10000 Zagreb

osj@nsk.hr

Tel.: 00385 (0)1 6164 197

Fax.: 00385 (0)1 6164 285

Kontakt:

Ante Livajić
01/6164 019, 099/2327 770

30.01.2010. »: download DSC_8570.jpg [1180,97 KB]

30.01.2010. »: download DSC_8620.jpg [1996,93 KB]

30.01.2010. »: download DSC_8604.jpg [1611,67 KB]

30.01.2010. »: download DSC_8468.jpg [1689,84 KB]

30.01.2010. »: download DSC_1207.jpg [1586,38 KB]