U HGK održan Hrvatsko-iranski gospodarski forum
Vrsta objave: Izjave i komentari
Hrvatsko-iranski gospodarski forum održan je u Hrvatskoj gospodarskoj komori 4. prosinca u sklopu posjeta gospodarskog izaslanstva iranske regije Zanjan Hrvatskoj od 3. do 6. prosinca. U izaslanstvu je bilo dvadesetak predstavnika gospodarskih i političkih institucija, kao i tvrtki iz područja prehrambene, petrokemijske, tekstilne industrije te turizma i financija koje su održale i individualne poslovne razgovore sa zainteresiranim hrvatskim tvrtkama.
Potpredsjednica za međunarodne odnose HGK
HGK je zahvaljujući Tomislavu Bošnjaku, veleposlaniku RH u Iranu od 1996. do 2000. godine uspostavila brojne aktivnosti suradnje s Iranom te su prepoznate značajne mogućnosti za gospodarsku suradnju, rekla je Konjevod dodavši kako su hrvatske tvrtke još i u doba bivše države imale dobar rejting u Iranu te je želja da se ta suradnja i dalje nastavi. Iako je robna razmjena Hrvatske većinom okrenuta prema EU i zemljama CEFTA-e, značajna je razmjena i s drugim zemljama u svijetu koja čini 26 posto hrvatske robne razmjene s inozemstvom. Želja nam je da se poslovna suradnja s Iranom poveća te unaprijedi, rekla je Konjevod te dodala kako je ovo prilika da se razmotri što je do sada postignuto te što bi još trebalo napraviti.
Predsjednik Komore regije Zanjan za trgovinu, industriju i rudarstvo Ebrahim Jamili podsjetivši na nekadašnje kulturne i poslovne veze Irana i Hrvatske, kao i na pojedine jezične sličnosti, naglasio je kako je ukupna robna razmjena dviju država lani iznosila tek nešto više od 11 milijuna USD, što je nedostatno s obzirom na mogućnosti i potencijale dviju zemalja. Robna je razmjena Irana s Jugoslavijom dosezala čak i do milijardu dolara, a s državama nastalim nakon njezina raspada ukupno tek 100 milijuna USD, rekao je Jamili.
Razmjena Irana sa svijetom iznosi oko 200 milijardi USD, Iran je druga zemlja na svijetu po zalihama nafte te ima i značajni turistički potencijal. Također ima registrirano 52 milijarde tona različitog rudnog bogatstva, a u poljoprivredi je na 35. mjestu u svijetu, rekao je Jamili istaknuvši suradnju na području naftne industrije, kao i infrastrukturne projekte Irana kao što je dogovor s Austrijom i Švicarskom u vezi s dostavom prirodnog plina, projekte u gradnji autoputova, za što traže partnere te projekt gradnje metroa u 10 iranskih gradova, koji su započeti te su stoga zainteresirani za suradnju na gradnji vlakova.
Jamili je pozvao hrvatske tvrtke da im dostave informacije o svojim željama i namjerama za suradnjom te je pozvao hrvatske poslovne ljude da posjete Iran i iznesu nove ideje za međusobnu suradnju na iranskom tržištu ali i na tržištu okolnih zemalja. Posebno je naglasio i dobre mogućnosti za turističku suradnju, razmjenu studenata na sveučilištima, tehničku suradnju, a kako je naglasio, važno bi bilo i formiranje zajedničke komisije koja bi mogla prerasti i u vijeće za trgovinsku suradnju. Moguće je i zajedničko sudjelovanje na sajmovima, kao i osnivanje zajedničke tvrtke na tom području, a važno bi bilo i donošenje protokola o financijskoj suradnji, kao i moguće osnivanje jedne zajedničke hrvatsko-iranske financijske institucije.
Član Parlamenta IR Iran Hassan Khastehband naglasio je kako su mogućnosti za poslovnu suradnju i putem šest slobodnih zona za trgovinu koje postoje u Iranu, a iranska je strana zainteresirana i za suradnju s hrvatskom brodogradnjom, sveučilištima, suradnju u turizmu, prehrambenoj industriji, proizvodnji duhana, energetici - naftnoj i plinskoj industriji, elektranama itd.
Tomislav Bošnjak iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija naglasio je kako Hrvatska i Iran imaju čvrst i dobar odnos te o svim pitanjima mogu razgovarati iskreno i otvoreno. U različitim segmentima postoje velike podudarnosti te je značajan broj područja u kojima je moguća gospodarska suradnja. Od važnosti bi bilo dogovoriti okvir za financijsko poslovanje, što bi bio najvažniji preduvjet za povećanje gospodarske suradnje, rekao je Bošnjak.