U HGK održan Hrvatsko-makedonski gospodarski forum
Vrsta objave: Izjave i komentari
Na Hrvatsko-makedonskom gospodarskom forumu, koji je održan u organizaciji Hrvatske gospodarske komore 13. srpnja u HGK, na kojem su sudjelovali makedonski predsjednik Đorge Ivanov i predsjednik RH Stjepan Mesić, održani su poslovni sastanci hrvatskih te tridesetak makedonskih tvrtki iz područja proizvodnje metala, tekstila, voća i povrća, namještaja, pekarskih proizvoda, istraživanja tržišta, obrade i bojenja krzna, proizvodnje termoizolacijskih materijala, transporta itd.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević naglasio je da Hrvatska i Makedonija imaju najuređenije odnose među zemljama bivše jugoslavenske federacije te su dosegnuli razinu odnosa kakve su dvije zemlje imale prije rata. Prepreke koje postoje proizlaze iz funkcioniranja institucija sustava, no važno je da te dvije zemlje nemaju konkurentska područja već su međusobno kompatibilne, rekao je Vidošević dodavši kako su Hrvatska i Makedonija dosegnule gornju granicu robne razmjene te su stoga potrebni drugi oblici suradnje kao što je kapitalno povezivanje te zajedničko sudjelovanje na trećim tržištima.
Hrvatska ima strukturni problem u pogledu radne snage u pojedinim sektorima, a koje ima u Makedoniji te je stoga i u tom području moguć iskorak, rekao je Vidošević te pozvao gospodarstvenike da budu poslovni ambasadori i pomognu jedni drugima u otvaranju poslovnog prostora jer međusobno nisu konkurencija. Suficit u robnoj razmjeni dviju zemalja na strani je Makedonije, te je posljedica uvoza čelika, a brodogradnja je za Hrvatsku jedina globalna industrija pa je stoga i od makedonskog interesa njezin opstanak, napomenuo je Vidošević.
Generalna tajnica Gospodarske komore Makedonije Jelisaveta Georgieva naglasila je razvijenu gospodarsku suradnju te prijateljske veze između Makedonije i Hrvatske koje imaju iste ciljeve, među ostalim, gospodarski rast i bolji život građana, a i obje zemlje napreduju prema eurointegracijama. Hrvatska je Makedoniji na sedmom mjestu gospodarskih partnera sa tri do četiri posto ukupne razmjene, dva do tri posto ukupnog izvoza te petpostotnim udjelom investicija.
Pitanja koja se nameću za obje zemlje su unapređivanje te povećanje izvoza, a potrebno je i zajedničko sudjelovanje u rješavanju problema, rekla je Georgieva napomenuvši i djelovanje Makedonsko-hrvatskog poslovnog kluba u Makedoniji koji čine četrdesetak tvrtki s hrvatskim kapitalom. I hrvatska i makedonska gospodarska komora pridonose učvršćivanju veza kroz organiziranje poslovnih susreta dviju zemalja, rekla je Georgieva.
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić naglasio je tradiciju od strane HGK ugošćivanja predsjednika država koji posjećuju Hrvatsku. Razmatraju se važne teme kako stvoriti pravni okvir za suradnju, a on je između Hrvatske i Makedonije već riješen. Potrebno je voditi računa i o sudjelovanju na trećim tržištima, rekao je predsjednik Mesić dodavši kako je Hrvatska orijentirana većinom prema europskom tržištu, a potreban je povratak i na nekadašnja tržišta na kojima je već bila, a veće su mogućnosti za uspjeh zajedničkim sudjelovanjem. Napomenuo je tako neiskorištenu priliku za hrvatsko sudjelovanje na libijskom tržištu.
Predsjednik Mesić se osvrnuo i na pitanje globalne krize koja se iz SAD-a prelila u druge zemlje. Potrebna je međusobna suradnja kako bi se kriza lakše prevladala, a osobito male zemlje moraju surađivati kako bi bile ozbiljan čimbenik. Potrebno je širiti prostor suradnje, rekao je Mesić dodavši kako država daje okvir ali gospodarstvenici moraju prepoznati prilike. Makedonskom gospodarstvu Hrvatska mora biti odskočna daska za ovaj prostor, a također i hrvatskom gospodarstvu Makedonija, istaknuo je predsjednik Mesić.
Predsjednik Republike Makedonije Đorge Ivanov naglasio je da smo suočeni s najvećom krizom današnjice, za koju nitko ne može predvidjeti trajanje te posljedice, a svijet i poslovanje nakon nje neće više biti isti. Kriza je vrijeme rušenja ali i vrijeme novog rađanja te će donijeti novu reformiranu društvenu strukturu ali i veću fleksibilnost i odgovornost državnih struktura. Moguće je oslobađanje kreativnih potencijala ljudi ali i odgovornijeg poslovanja tvrtki, a potrebna je i vjera u sebe te svoje snage za gospodarski održivi razvoj.
Potrebna je uspostava novih međusobnih veza jer tvrtke ne mogu vječno čekati integraciju u europsko tržište. Obnova suradnje na Balkanu potrebna je i prije ulaska u europske integracije. Važna je i uloga države, ali ne kao protivnika gospodarstva nego one strukture koja pruža, nadopunjava te pomaže gospodarstvu, rekao je predsjednik Ivanov.
Robna razmjena Hrvatske i Makedonije prošle je godine iznosila ukupno 421,9 milijuna USD, od čega je 143,1 milijun USD bio hrvatski izvoz u Makedoniju, a 278,8 milijuna USD makedonski izvoz u Hrvatsku. U prvih pet mjeseci ove godine robna je razmjena iznosila 125,6 milijuna USD, pri čemu je hrvatski izvoz u Makedoniju bio 43,5 milijuna USD te je manji za 29 posto, a makedonski je izvoz u Hrvatsku iznosio 82,1 milijuna USD i manji je za 22,8 posto.
Iz Hrvatske se najviše u Makedoniju izvoze električni transformatori, boce, tegle, lonci itd., organska površinsko aktivna sredstva, čokolada, lijekovi itd., a iz Makedonije se najviše uvoze toplo valjani plosnati proizvodi od željeza, žmurje (priboj) od željeza ili čelika, ostale željezne ili čelične cijevi, vino, plosnati valjani proizvodi od željeza itd.