U HGK održani Hrvatsko-srpski poslovni razgovori
Vrsta objave: Izjave i komentari
U povodu službenog posjeta Republici Hrvatskoj potpredsjednika Vlade Republike Srbije i ministra gospodarstva i regionalnog razvitka Mlađana Dinkića 24. su lipnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori održani Hrvatsko-srpski poslovni razgovori na kojem su poslovne razgovore održali zainteresirani predstavnici hrvatskih i srpskih tvrtki iz područja informacijske i telekomunikacijske tehnologije, proizvodnje bakra, prehrambene, metalne i farmaceutske industrije, usluga u međunarodnom i domaćem transportu te remontu teretnih i putničkih vagona.
Potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU
Suradnja dviju komora također je izuzetno dobra, istaknula je Trnokop-Tanta spomenuvši brojne susrete, nastupe na sajmovima, prezentacije te razmjene iskustava. Cilj je doći do rješenja kako poboljšati poziciju gospodarstva obiju zemalja, a od važnosti je gospodarski iskoristiti i geostrateški položaj Hrvatske i Srbije, rekla je Trnokop-Tanta te spomenula i projekte u energetici u Srbiji, a posebno je od interesa za hrvatske tvrtke planirana gradnja prometne infrastrukture, kao i proširenje suradnje u poljoprivredi, industriji, obnovljivim izvorima energije itd. Treba razmotriti i mogućnosti u području ulaganja, a važno je za obje zemlje riješiti i pitanje funkcioniranja slobodne trgovine s BiH u okvirima sporazuma CEFTA-e.
Potpredsjednik Vlade Republike Srbije i ministar gospodarstva i regionalnog razvitka Mlađan Dinkić predstavljajući srpske gospodarstvenike istaknuo je pitanja unapređivanja međusobne gospodarske suradnje. Kako je rekao, globalna financijska kriza može pridonijeti razvoju poslovne suradnje između zemalja regije, te se unapređivanjem gospodarskih odnosa mogu ublažiti posljedice globalne krize. Prilike su u korištenju postignutih ugovora CEFTA-e, ali i ugovora o slobodnoj trgovini koju Srbija ima s Ruskom Federacijom te Bjelorusijom i Turskom, a u završnoj je fazi i sporazum sa zemljama EFTA-e, čime postoje dobre mogućnosti za sudjelovanje na trećim tržištima. Potrebno je razmotriti u kojim je područjima moguće obnoviti gospodarsku suradnju, rekao je Dinkić istaknuvši investiciju Fiata u autoindustriju Srbije, a to je prilika i za hrvatske dobavljače autodijelova. Stoga se predlaže i podrška hrvatske i srpske Vlade u tom području.
Potrebno je razmotriti i postojeće barijere u međusobnim gospodarskim odnosima, kao i pitanje rješavanja međusobnog potraživanja imovine, koje bi se moglo regulirati sporazumom te uspostavljanjem stručne suradnje, rekao je Dinkić napomenuvši kako je u razgovorima bilo riječi i o rješavanju pitanja dugova iz prošlosti uz mogućnost robne zamjene. Dinkić je naglasio i skoro otvaranje međunarodnih natječaja za prometne infrastrukturne poslove u Srbiji u vrijednosti od 1,3 milijarde eura u četiri godine, kao i važnost suradnje u turizmu te mogućnost otvaranja još jedne zračne linije Beograd – Dubrovnik. Suradnja je u regiji sve značajnija te je od važnosti i zajedničko sudjelovanje u rješavanju pitanja povezanih s protekcionističkim mjerama iz BiH, kazao je potpredsjednik Vlade Dinkić dodavši kako srpska vlada potiče i investicije u Srbiju, i to od pet do 10.000 eura po novootvorenom radnom mjestu, mogućnošću kreditiranja ulagača te subvencijama kamata na kredite za likvidnost.
Potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec naglasio je visoki stupanj razumijevanja u razgovorima s potpredsjednikom vlade Srbije Mlađanom Dinkićem spomenuvši pitanje zajedničke akcije prema nadležnim tijelima BiH koja donose zaštitne mjere pri uvozu u BiH, što nije u skladu s potpisanim ugovorom CEFTA-e. Kako je rekao Polančec, dosegnuta razina robne razmjene dviju zemalja ispod je potencijala dvaju gospodarstava koja su komplementarna i koja se nadopunjuju te postoji prostor za povećanje gospodarske suradnje. Potpisan je i Ugovor o gospodarskoj suradnji koji predviđa i osnivanje mješovitoga gospodarskog odbora.
Zanima nas i veseli činjenica što se u Srbiji nastavljaju infrastrukturni projekti, a Hrvatska je među razvijenijim zemljama u prometnoj infrastrukturi u jugoistočnoj Europi te uz značajne potencijale graditeljskih tvrtki, rekao je Polančec i naglasio da je predstavljena i inicijativa za rješavanje pitanja međusobnog potraživanja imovine. Hrvatske bi tvrtke na temelju uredbe Vlade Srbije mogle podnijeti zahtjev za povrat imovine uz mogućnost naplate povratom kapitala u društvima koja su zasnovana na toj imovini. Ta će se inicijativa razmotriti te će se hrvatska strana o njoj očitovati, rekao je Polančec i osvrnuo se i na mogućnost suradnje u području autoindustrije te će, kako je rekao, održati sastanak s predstavnicima hrvatskih proizvođača autodijelova.
Potpredsjednik Vlade Polančec naglasio je i važnost 87.000 lani ostvarenih turističkih posjeta iz Srbije te 340.000 noćenja, kao i otvaranje novih zračnih linija prema Dubrovniku. Istaknuo je i pitanje percepcije u Srbiji da njihove investicije nisu dobrodošle u Hrvatskoj te je napomenuo kako u Hrvatskoj ne postoji diskriminacija u vezi s tim pitanjem. Očekuje da će se što prije ostvariti srpsko ulaganje u Hrvatskoj, a srpsku će stranu informirati o svim privatizacijskim natječajima u Hrvatskoj na koje se tvrtke iz te zemlje mogu javljati.
Na hrvatsko-srpskim poslovnim razgovorima predstavljene su i agencije za promicanje izvoza i ulaganja Srbije i Hrvatske.