Održana Skupština Hrvatske gospodarske komore
Vrsta objave: Izjave i komentari
Predsjednik HGK Nadan Vidošević na današnjoj Skupštini HGK, osvrnuo se na globalnu krizi i strukturnu krizu u kojoj se Hrvatska nalazi te posebno upozorio na problem nelikvidnosti i potrebu donošenja nacionalne strategije.
Naglasio je kao je zbog globalne krize cijeli svijet dezorijentiran te se promatra postoji li kakav dobar znak gospodarskog oporavka. Svijet nakon krize neće biti isti, bit će multipolaran. Hrvatska mora jasno definirati svoju razvojnu politiku za budućnost, rekao je Vidošević dodavši kako će zemlje regije Hrvatskoj uvijek biti važne, ali trebalo bi razmotriti i zapostavljeno tržište Indije te arapskih zemalja na kojima su hrvatske tvrtke imale nekada značajne poslove, dok Kini Hrvatska može postati vrata u Europu. Potrebno je tražiti prostor razvoja i rasta tamo gdje je to realno moguće.
Hrvatska mora stvoriti vlastitu razvojnu politiku te početi razmišljati strategijski, istaknuo je Vidošević dodavši kako strategija hrvatskog razvoja treba biti odraz cilja kojemu težimo, a kao dokument treba biti svima poznat. Strategija mora biti javni dokument kojeg će, "moći pročitati i pastir na Velebitu i ribar na otoku Jabuci i ratar u Slavoniji".
Vidošević je upozorio i na pitanje morala u poslovanju, odnosno na problem neplaćanja. Najveći izraz nemorala je neplaćanje, tu nema opravdanja. Rješavanje nelikvidnosti mora početi od države, rekao je Vidošević navodeći da je u Europskoj uniji donesena odluka po kojoj je rok plaćanja privatnog sektora ostao 90 dana, ali je rok plaćanja javnih institucija skraćen na 30 dana.
Ovo je godina velikog izazova i ona neće biti za većinu gospodarstva najgora, ali bi zato 2010. mogla biti jako teška godina, a turizam će tek ublažiti određene pokazatelje, rekao je Vidošević. Smatra kako još uvijek ima vremena te kako ovu godinu treba iskoristiti za stvaranje pretpostavki za dugoročni održivi razvoj i pokušati sa što manje udara prebroditi 2010.
Nakon razdoblja prosperiteta koje je trajalo od 2000. do 2007. godine kada je zabilježena prosječna realna stopa rasta domaćega gospodarstva od 4,5 posto, u prošloj je godini rast usporen na samo 2,4 posto. Usporavanje gospodarske aktivnosti započelo je već nakon prvog tromjesečja kada je ostvarena međugodišnja stopa rasta od 4,3 posto, da bi se već u drugom tromjesečju stopa smanjila na 3,4 posto, u trećem na 1,6 posto, a u četvrtom iznosila svega 0,2 posto. U tom kontekstu može se govoriti o početku recesije pa čak i o stagnaciji u prošloj godini, s obzirom na to da je realna stopa rasta gospodarske aktivnosti bila najniža od 1999. godine. Pritom sve komponente BDP-a osim investicija bilježe negativne trendove: od osobne i državne potrošnje do izvoza robe i usluga, naglasila je Jasna Belošević-Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize HGK, govoreći o trendovima u hrvatskom gospodarstvu na sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore 21. svibnja u HGK.
Najizraženije usporavanje rasta zabilježeno je kod osobne potrošnje koja čini oko 40 posto ukupne potražnje. Na takva kretanja osobne potrošnje utjecao je skroman rast raspoloživog dohotka, usporavanje rasta kreditnih plasmana stanovništvu i smanjeni optimizam potrošača, rekla je Belošević-Matić dodavši kako je prvu polovinu prošle godine karakterizirao visoki rast cijena nafte, ali i drugih proizvoda, što je potaknulo rast inflacije, odnosno usporavanje rasta realnih plaća te rast troškova života i proizvodnje. Kraj je godine obilježen globalnom financijskom krizom koja je također utjecala na pad unutarnje i vanjske potražnje.
Kretanja u financijskom sektoru utjecala su na gotovo sve svjetske ekonomije, pa je u EU zabilježeno usporavanje rasta BDP-a sa 2,9 posto na 0,8 posto u 2008. godini, usporavanje gospodarske aktivnosti dovelo je i do usporavanja rasta međunarodne razmjene odnosno usporavanja rasta izvoza i uvoza koje je zabilježeno u većini članica EU, naglasila je Belošević-Matić.
Početkom ove godine hrvatsko gospodarstvo obilježava opća nelikvidnost realnog sektora odnosno neredovita naplata potraživanja, sve teža dostupnost kapitala, sve manja proizvodnja i izvoz te sve veći broj nezaposlenih. Bilježi se daljnje pogoršanje poslovnog okružja te su i trendovi u hrvatskom gospodarstvu sve nepovoljniji. Tako je u prvom kvartalu industrijska proizvodnja manja 11 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Sve manja domaća potražnja odražava se na smanjenje prometa u trgovini na malo, koji je realno oko 17 posto manji nego lani u istom razdoblju. Jedino graditeljstvo uspijeva zadržati dosta visoku razinu aktivnosti, odnosno ta je razina krajem veljače povećana za 7,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Vanjskotrgovinska robna razmjena Hrvatske bilježi također daljnju tendenciju slabljenja. U prva je tri mjeseca pad kunske vrijednosti uvoza - 22,6 posto bio izraženiji od pada izvoza - 12 posto, što je rezultiralo smanjenjem robnog deficita za oko 31 posto odnosno 13,44 milijarde kuna te je pokrivenost uvoza izvozom povećana na 51 posto.
Kako je naglasila Belošević-Matić, najveći izazovi i rizici za hrvatsko gospodarstvo tek predstoje. Kriza je naime složenija i snažnija nego što se prethodno očekivalo, pa traži od kreatora gospodarske politike i povećani angažman. Hrvatska se naime, kao i mnoge europske zemlje u tranziciji, trenutačno suočava s velikom kontrakcijom gospodarstva uz opasnost narušavanja stabilnosti domaće valute i financijskog sustava, i to zbog višegodišnjih domaćih i vanjskih neravnoteža.
Kada će Hrvatska izaći iz recesije, za sada je teško prognozirati tim više što su ovih dana objavljeni podaci prema kojima je europsko gospodarstvo u prvom tromjesečju zabilježilo pad aktivnosti za visokih 4,4 posto, što je daleko više od ranijih predviđanja od dva posto, istaknula je Belošević-Matić.
Savjetnica predsjednika HGK za gospodarski sustav i odnose s državnim tijelima i drugim institucijama Jasna Borić naglasila je nekoliko područja aktivnosti te potencijale HGK u prošloj godini. U sklopu HGK djeluju 44 strukovna udruženja, 85 grupacija, 29 zajednica te 163 strukovne skupine i grupacije u županijskim komorama, a osnivaju se i nove zajednice, rekla je Borić dodavši kako su gospodarstvenici prepoznali važnost strukovnog udruživanja. Lani je održano 650 sjednica te je upućeno 250 različitih mišljenja institucijama. Odgovoreno je na 18.000 pitanja članica te je izdano 180.000 dokumenta na temelju javnih ovlasti koje ima HGK. Na Internetu je zabilježeno 750.000 posjeta iz 142 zemlje, a bilo je 8,8 milijuna upita u burzi registra poslovnih subjekata. Održano je 440 različitih seminara sa 17.000 polaznika, što je 33 posto više nego 2007. godine.
Borić je naglasila i aktivnosti HGK povezane s implementacijom europskih direktiva u području zaštite okoliša te nastojanja da se produlje rokovi implementacije jer će troškovi iznositi i do 3,5 milijardi eura. Govorila je i o provedbi Europske povelje za srednja i mala poduzeća, osnivanju Regionalnog centra za poduzetničko učenje zemalja jugoistočne Europe, izradi CD-a s informacijama o legislativi EU orijentiranoj na izvoz, osnivanju jedinice centra za offset radi povezivanja s NATO agencijama. HGK sudjeluje i u 76 novih projekata, 22 projekta EU, a za 21 projekt se kandidirala u 2008. godini.
Borić je istaknula i osnivanje Poslovno-znanstvenog kluba te projekt indeksa društveno odgovornog poslovanja u sklopu kojega su dodijeljene i nagrade tvrtkama. Osnovan je
Na skupštini je prihvaćano Izvješće Centralne komisije o provedbi redovnog popisa cjelokupne imovine i obveza HGK sa stanjem na dan 31. prosinca 2008. godine, Završni račun Hrvatske gospodarske komore za 2008. godinu, kao i Prijedlog Odluke o odobrenju Završnog računa HGK za 2008. Također je objavljena presuda Suda časti pri HGK.