RBAnalize: Najveći izazovi tek predstoje
Vrsta objave: Istraživanja, ankete i analize
ZAGREB, 23. travnja 2009. – Prvi ovogodišnji broj kvartalne publikacije RBAnalize donosi pregled odabranih makroekonomskih pokazatelja, zatim tekstove o državnom proračunu, financijskom sustavu i svjetskim trendovima, novosti o tijeku pregovora o pristupanju Europskoj Uniji, te kretanjima na tržištu obveznica i dionica.
Nakon što je u 2008. godini zabilježen najslabiji rast hrvatskog gospodarstva u ovom desetljeću, na početku ove godine zabilježeno je daljnje pogoršanje gospodarskog okruženja. Industrijska proizvodnja i trgovina na malo zabilježili su smanjenje dvoznamenkastim stopama, što je u konačnici rezultiralo i prekidom dugogodišnjeg trenda smanjenja nezaposlenosti. Nažalost, niti naredno razdoblje ne donosi mnogo razloga za optimizam. Kriza u najrazvijenijim zemljama svijeta složenija je i snažnija od prvotnih očekivanja, a samim time zahtijeva i dodatne napore kreatora gospodarske politike kako bi se preokrenuli trendovi u globalnom gospodarstvu. Pored kontrakcije gospodarstva te posljedično pada standarda stanovništva, Hrvatska se, poput ostalih zemalja u razvoju, suočava s opasnošću od narušavanja stabilnosti domaće valute i financijskog sustava uslijed višegodišnjih visokih vanjskih neravnoteža. U takvim okolnostima prostor za ekspanzivnu monetarnu politiku, kao reakcija na pad gospodarske aktivnosti, iznimno je smanjen. Također, i mogućnosti za anticikličnim djelovanjem fiskalne politike značajno su ograničene uslijed nepovoljne strukture i visine javne potrošnje, što je primarno posljedica izostanka značajnijih reformi tijekom posljednjih godina. Nadalje, takva nepovoljna struktura državnih rashoda onemogućuje prilagodbu u kratkom roku na novonastalu situaciju u gospodarstvu, koja se reflektira i kroz značajnije smanjenje prihoda proračuna. U uvjetima ograničenog pristupa inozemnim izvorima kapitala država je većinu svojih potreba zadovoljila na domaćem tržištu kapitala. Međutim, ovakav način financiranja ovogodišnjeg proračunskog deficita u uvjetima izrazito restriktivne monetarne politike očekivano vodi rastu kamatnih stopa. Ako se ovakav trend zadrži izgledno je daljnje istiskivanje privatnog sektora s izvora kapitala, što će u velikoj mjeri oslabiti gospodarske potencijale Hrvatske u budućnosti.
Kada će Hrvatska izaći iz recesije za sada je još teško prognozirati s obzirom na brojne prisutne neizvjesnosti. Međutim, oporavak je jedino izgledan nakon dinamiziranja aktivnosti u gospodarstvu eurozone te barem djelomičnog normaliziranja međunarodnih tokova kapitala. Upravo neprovođenje strukturnih reformi predstavlja dodatni uteg hrvatskom gospodarstvu u ovim iznimno turbulentnim vremenima. Sve je izglednije da ćemo te poteze biti prisiljeni povući u znatno nepovoljnijem gospodarskom okruženju, čime će i kratkotrajni negativni utjecaji na društvo biti izraženiji. Nadalje, ostaje otvoreno pitanje strategije i načina dugoročno održivog rasta Hrvatske. Bez obzira na ovisnost malog i otvorenog gospodarstva na globalna kretanja, pitanje hoće li ova kriza postati i prilika za "bolje sutra" ovisi uglavnom o nama samima.
Publikaciju RBAnalize možete pročitati na web stranicama (u kategoriji istraživanja):
http://www.rba.hr/web/pdf/kvartalne_rba_analize/RBAnalize-033-2009-04-10.pdf
i
http://www.limun.hr/UserDocsImages/RBAnalize%20033-2009-04-10.pdf
Za sve ostale informacije:
Odjel za odnose s javnošću
Direkcija za Brand Management
Tel: 01/6174-355, 346, 349
Fax: 01/4604-895
e-mail: pr@rba.hr
Kontakt:
Lidija Arbanas
6174 346, 6174 349, 6174 355