GfK istraživanje - Internet - usporedba: Hrvatska i zemlje centralne i istočne Europe
Vrsta objave: Istraživanja, ankete i analize
Zagreb, 11.02.09.
Baltičke zemlje, Slovenija i Austrija su regionalni lideri korištenja interneta. Hrvatska se nalazi negdje na sredini. Regionalni prosjek za 17 zemalja iznosi 47% a u Hrvatskoj ima oko 47% korisnika Interneta u populaciji starijoj od 15 godina. Značajniji rast, u odnosu na 2007. godinu, zabilježen je u Mađarskoj i Poljskoj (po oko 12%), Češkoj (oko 10%), Slovačkoj i Ukrajini (po oko 9%), Hrvatskoj (8%), Sloveniji i Rumunjskoj (po 5%). Baltičke zemlje i Makedonija nisu bile uključene u istraživanje u 2007. godini pa se za njih ne može dati godišnje usporedbe.
Osobno korištenje Interneta, za 17 istraživanih zemalja, u populaciji od 15 i više godina: grafički prikaz možete pogledati u privitku.
2.
Rang lista zemalja po korištenju interneta na dnevnoj bazi izgleda ovako:
korisnici Interneta dnevno koristi
(ukupan %) internet (u%)
- Estonija 70,3 82
- Rumunjska 32,5 75
- Slovenija 67,5 71
- Latvija 55,5 64
- Litva 55,9 64
- Bugarska 33,1 62
- Poljska 51,2 61
- HRVATSKA 47,5 56
- Makedonija 50,3 56
- Srbija & Crna Gora 35,0 54
- Mađarska 52,5 53
- Slovačka 51,2 50
- Češka 52,1 49
- Austria 58,7 47
- Rusija 28,7 44
- B&H 31,4 42
- Ukrajina 20,6 27
Iz pregleda je vidljivo da intenzitet korištenja interneta ne korespondira stvarnoj penetraciji.
Građani Estonije i Slovenije imaju najviše osiguran pristupaju internetu iz vlastitog doma - po 74%, zatim slijede Latvija i Austrija po oko 60%, Poljska – 54%, Litva i Mađarska po oko 48% i zatim Hrvatska (oko 47%), dok je Ukrajina na kraju liste s oko 15% građana koji imaju pristup od svoje kuće. Pristup preko mobilnog Interneta imaju osiguran najviše građani Latvije – 22%, pa Slovenije i Austrije – oko 19%, Litva i Estonija oko 15%, dok je Hrvatska predzadnja s 3% a Bugarska zadnja s 2%.
Po stvarnom korištenju interneta od kuće vodi Slovenija (92%), slijede Austrija, Estonija, Rumunjska, Srbija i Crna gora, Poljska, HRVATSKA, Bugarska, Mađarska i Litva (od 80 do 90%), a na kraju su B&H i Ukrajina (oko 57%).
3.
Usluga koju se najviše koristi na internetu je slanje i primanje elektronske pošte. Rang lista dnevnog ili gotovo svakodnevnog korištenje elektronske pošte je:
%
- Estonija 83
- Slovenija 81
- Češka 75
- Rumunjska 74
- Mađarska 73
- Slovačka 63
- Latvija 63
- Austrija 62
- Makedonija 61
- Litva 61
- Poljska 60
- HRVATSKA 59
- B&H 57
- Srbija i Crna Gora 55
- Rusija 55
- Bugarska 55
- Ukrajina 29
Sličan, je poredak i kod korištenja Interneta za traženje novih vijesti na dnevnoj bazi. Vodi Estonija (83%), slijede Slovenija, Litva, Latvija i Rumunjska (od 72 do 78%), zatim su Mađarska, Slovačka, Češka, HRVATSKA, Austrija, Poljska i Makedonija ( od 61 do 67%). Srbija i Crna Gora, B&H te Bugarska su između 53 i 58%, Rusija je na 49%, te na kraju Ukrajina gdje tek 31% dnevno koristi Internet
za pronalaženje novosti / vijesti.
„CHAT" na internetu na dnevnoj bazi je najzastupljeniji u Makedoniji, Bugarskoj, Latviji, Rumunjskoj i B&H (od 40 do 48% korisnika). Hrvatska je na trinaestom mjestu - 19% iskazuje da koristi „chat", a Estonija na kraju – 12% korisnika.
Korištenje servisa internet bankarstva na gotovo dnevnoj bazi visoko je zastupljena u Estoniji(51%), dosta niže učešće je kod Latvije, Litve, Poljske, Češke, Austrije, Slovenije, HRVATSKE, Slovačke (između 12 i 17%), a manje od 10% je u Makedoniji, Mađarskoj, Srbiji i Crnoj Gori, Rusiji, Ukrajini, Rumunjskoj, B&H te Bugarskoj (između 3 i 8%).
4.
Kupovanje putem Interneta, u dinamici od dnevno do jednom mjesečno, najviše je zastupljeno u Poljskoj (29%) i Austriji (27%). Slijedi Slovenija i Češka (po 18%), Estonija (17%), Latvija (16%), Rumunjska (15%), Ukrajina (13%) ... Hrvatska (8%).
Generalno pretraživanje različitih web stranica jedna je od čestih preokupacija korisnika Interneta. Pretraživanje na dnevnoj razini najveće je u Sloveniji (79%), pa Slovačkoj (74%), Rumunjskoj (70%), Poljskoj (67%), HRVATSKOJ i Latviji (po oko 66%), Bugarskoj, Estoniji, Makedoniji, Mađarskoj, Litvi (po oko 63%), a najmanje u Rusiji, Austriji i Ukrajini (od 42 do 48%).
O istraživanju: rezultati „Internet Access and Usage in CEE Countries" predstavljaju istraživanje provedeno u jesen 2008. godine ; osobna anketa u kućanstvu; za svaku zemlju su reprezentativni uzorci populacije starije od 15 godina; zemlje su: Austrija, B&H, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Makedonija, Poljska, Rusija, Srbija i Crna Gora, Slovačka, Slovenija, Ukrajina – ukupno 16.767 ispitanika.
GfK Grupa jedan je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta (treća pozicija u Europi i četvrta u svijetu). Ukupno ima više od 115 podružnica, u preko 90 zemalja, s oko 8 760 zaposlenika u punom radnom vremenu (80% zaposlenika je izvan Njemačke). Poslovanje se odvija u tri strateške poslovne cjeline: CUSTOM RESEARCH, RETAIL
GfK HRVATSKA počinje s radom u jesen 1999. godine, integrirajući renomirane lokalne istraživačke institute – CEMU i Gral - Iteo. Preko 45 stalno zaposlenih djelatnika (s područja psihologije, sociologije, informatike i ekonomije) čine vodeću istraživačku kuću u Hrvatskoj. Raspolažemo nacionalnom mrežom od preko 900 anketara i osam regionalnih koordinatora, suvremeno opremljenim studijem za grupne diskusije i telefonska (
GfK. Growth from Knowledge
11.02.2009. » Originalna objava GfK Grupe-razvoj trgovine u ovoj godini u Njemačkoj- download CA_PM POS 2009_efin.pdf [24,76 KB]
11.02.2009. » Objava i grafički prikaz- download Interne1.doc [70,50 KB]