U HGK predstavljen projekt Change
Vrsta objave: Izjave i komentari
Projekt Change, namijenjen podizanju svijesti u korištenju energije kod malih i srednjih poduzetnika te pronalaženju načina smanjenja troškova poslovanja kroz različite programe i tehnološke mogućnosti, predstavljen je 27. siječnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Hrvatska gospodarska komora posljednjih je nekoliko godina vrlo aktivna u provođenju projekata EU, a na projektu Change prošle se godine intenzivnije počelo raditi, naglasila je potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU Vesna Trnokop-Tanta napomenuvši kako je do sada realizirano pedesetak projekata EU, 30 ih se provodi, a za četrdesetak se očekuje da budu odobreni. Kako je rekla, vrijeme jeftine energije je iza nas te je potrebno razmotriti koji su nam oblici energije potrebni i na koji ćemo ih način moći primati. Uz vlastite resurse važno će biti i pravilno upravljanje, kao i planiranje potrošnje energije, a značajno je za gospodarstvo i uključivanje u segment inteligentne energije, rekla je Trnokop-Tanta naglasivši kako će to koristiti poduzetnicima ali i zajednici, a pridonijet će smanjenju emisije i onečišćenja okoliša te troškova. Kako je naglasila, do 2020. godine obveza je zemalja članica EU osigurati 20 posto udjela iz obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj potrošnji energije, a za to je određeno i vrijeme prilagodbe. Sve aktivnosti pridonijet će racionalnom načinu korištenja energije, a važno je i da gospodarski subjekti razviju svijest o mogućem prelasku na druge energente, rekla je Trnokop-Tanta dodavši kako će HGK pridonijeti upoznavanju malih i srednjih tvrtki s optimalnim mogućnostima korištenja energije.
Govoreći o programu Inteligentna energija Europe načelnik Odjela za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost MIGORP-a Igor Raguzin naglasio je kako je Hrvatska kroz pregovore stekla pravo sudjelovanja u tom programu koji većinom koriste zemlje članice EU. Hrvatska preuzima direktive iz područja proizvodnje električne energije iz OIE, biogoriva te topline. Razvija i ekonomske instrumente kao što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, državne potpore te posebne projekte. Hrvatska je donijela i ključne energetske zakone, kao i pravilnike koji se primjenjuju. Tako već postoji 250 zahtjeva za gradnju vjetroelektrana, a neki će se i realizirati te ostvariti značajan udio u OIE, rekao je Raguzin.
Raguzin je naglasio i poticajne cijene za energiju dobivenu iz OIE te energetsku učinkovitost, što je jedan od strateških ciljeva u nacionalnoj politici RH. Hrvatska tako troši oko 12 posto više energije po jedinici BDP-a od prosjeka članica EU, stoga je važno poboljšati energetsku učinkovitost u neposrednoj potrošnji. Prvi je akcijski plan u tom području donesen 2008. godine, drugi se planira za 2011. i treći za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Raguzin je spomenuo projekt Poticanja energetske efikasnosti, kojemu je cilj podizanje svijesti o učinkovitoj potrošnji energije, poticanje primjene ekonomski isplativih, energetski učinkovitih tehnologija, materijala i usluga. Inteligentna energija u Europi potprogram je CIP-a od 2007. do 2013. godine, raspolaže s ukupno 3,621 milijardi eura od čega je za Inteligentnu energiju Europe predviđeno 727 milijuna eura, koji je alat EU za financiranje razvoja i provedbe netehnoloških aktivnosti u području energetske učinkovitosti i korištenja OIE radi približavanja energetski inteligentnijoj Europi, naglasio je Raguzin. Rekao je i kako je raspoloživo 45 milijuna eura, a sufinancira se do 75 posto troškova projekta, i to za organizacije iz država članica EU, Islanda, Norveške, Lihtenštajna i Hrvatske. Sudjeluju tri partnera iz triju država, a maksimalno je razdoblje sufinanciranja tri godine te uobičajeni proračun između 0,5 i 2,5 milijuna eura. Za 2006. godinu u projektu Inteligentna energija u Europi bilo je 297 projektnih prijedloga (tri nekompletna), i to 2299 organizacija iz 31 zemlje, a ukupna vrijednost prijava je 309 milijuna eura. Prihvaćena su 84 projektna prijedloga, dok su iz RH prijavljena 44 projekta iz 18 organizacija, među kojima je prihvaćeno 16 projektnih prijedloga te je stopa uspješnosti 36 posto. Iznos sufinanciranja od 885.985 eura je 222 posto od financijskog doprinosa ili članarine koju je RH uplatila u Opći proračun za sudjelovanje RH u programu IEE za 2006. godinu, naglasio je Raguzin.
Projekt Change predstavio je koordinator projekta
Kako je rekao Štih, HGK se uključila u projekt radi poticanja neiskorištenih potencijala koji u ovom području omogućuju energetsku uštedu od 10 do 20 posto uz prihvatljive troškove. Komorski sustav kroz aktivnosti može pridonijeti i podizanju svijesti te proširiti pristup informacijama, tehnologiji te uslugama koje postoje u tom segmentu. Značajna je aktivnost i provedba temeljnih energetskih provjera uz izdavanje energetske razglednice. Energetska razglednica poduzetniku će ukazati na mogućnosti ostvarivanja energetskih ušteda i potrebnim koracima za realizaciju - preporuka na koji se dio fokusirati i koga angažirati. Energetske razglednice osiguravaju osobe uvježbane za takvu vrstu aktivnosti, a one dolaze iz redova djelatnika županijskih komora, naglasio je Štih te dodao kako će se za poduzetnike organizirati i edukacije i radionice. Vrijednost projekta iznosi 2,67 milijuna eura, a hrvatski je udio 99.000 eura, ukupno je predviđeno 38.000 radnih sati, a hrvatski je udio 1568 radnih sati. Ukupno će biti 60 izravno osposobljenih djelatnika uz umrežene partnere, a u Hrvatskoj dva iz sedam županijskih komora. Kroz aktivnosti će se u projekt uključiti više od 11.000 poslovnih subjekata uz više od 530 službeno izdanih energetskih razglednica, naglasio je Štih.
Europsku poduzetničku mrežu Hrvatske predstavila je Irena Krpan, stručna suradnica iz HGK, te naglasila kako projekt koristi i Europsku poduzetničku mrežu čiji je Hrvatska gospodarska komora član i aktivni korisnik. Kako je istaknula, od 2007. godine mreža Euro info centara i mreža Inovacijsko-relejnih centara spojena je te je osnovana nova mreža Enterprise Europe Network, najvažnija potporna struktura EK malom gospodarstvu EU. Europska poduzetnička mreža djeluje od siječnja 2008. godine te je uključeno više od 550 organizacija i institucija (komore, agencije, instituti) u 44 zemlje – 84 konzorcija, i to iz zemalja EU 27, Norveške, Islanda, zemalja kandidatkinja (Hrvatska, Turska, Makedonija), Švicarske te trećih zemalja s više od 4000 stručnjaka. Hrvatski konzorcij čine HGK kao koordinator uz ŽK Varaždin, Osijek, Rijeka, Split, zatim Poslovno-inovacijski centar BICRO i Hrvatski institut za tehnologije HIT.