Konkretne posljedice zabrane rada nedjeljom
Vrsta objave: Izjave i komentari
Vezano za komentare koji su proteklih nekoliko dana objavljeni o smanjenju broja zaposlenih u Magmi, željeli bismo dodatno pojasniti na koji način neradna nedjelja uzrokuje ukidanje radnih mjesta.
U 2008. godini trgovina koja je radila i nedjeljom radila je 7 dana u tjednu po 12 sati dnevno, odnosno ukupno je imala 84 radna sata u tjednu. Ukidanjem rada nedjeljom, u 2009. godini tjedni fond sati trgovine smanjuje se na 72 radna sata što je 14,3% manje nego u prošloj godini. S obzirom na smanjeni broj radnih sati, smanjene su i potrebe za radnom snagom zaposlenih u trgovini.
Istovremeno, troškovi najma ostaju isti. Iako se troškovi rada smanjuju, smanjuje se i ukupni prihod trgovine te prihodi države s naslova plaćenih poreza i doprinosa uključivši i PDV.
Na temelju gore opisanog jednostavnog izračuna, može se zaključiti da će sve velike trgovine (veće od 150 m2) smanjiti broj radnika za 12 – 18%. Također, prihod trgovina neprehrambenim proizvodima past će između 5 i 10 %, a za isti će se iznos smanjiti i prihodi države koje je dobivala od maloprodajne djelatnosti.
Magma smatra da je donošenjem Zakona o neradnoj nedjelji u trgovini nepovratno izgubljeno minimalno 15 do 20 000 radnih mjesta u Hrvatskoj. Većina tih radnih mjesta otpada na trgovce, međutim dio radnih mjesta bit će ukinut i u pratećim službama u trgovini, ali i u djelatnostima ugostiteljstva te drugih povezanih usluga.
Kao što smo više puta isticali, Magma je protiv toga da se na bilo koji način, u bilo kojem trenutku, bilo kome ograniči pravo na rad. Apsolutno podržavamo svaku zaštitu prava radnika, no zaštita prava radnika je jedno i nema nikakve veze s ograničavanjem rada nedjeljom.
U vremenu kada evidentno dolazi do globalnog usporavanja rasta, svaka mjera koja osporava poduzetničke slobode direktno utječe na zaustavljanje rasta gospodarstva u Hrvatskoj odnosno na pad životnog standarda. I zato smatramo da bi stavljanje zakonske odredbe, o neradnoj nedjelji, izvan snage bilo konstruktivan dio paketa mjera za ublažavanje ekonomske krize, i to osobito u onom dijelu koji se odnosi na očuvanje radnih mjesta te osiguranje što boljeg punjenja proračuna.
Za kraj, ne zaboravimo opredjeljenje Hrvatske kao poželjne turističke destinacije i izvan vrhunca turističke sezone. Pitanje je da li to doista i podržavamo. Primjerice, u Dubrovnik od ožujka do svibnja nedjeljom uplove tri cruisera, odnosno oko 7 000 gostiju. Oni će se kao i svake godine iskrcati na Stradunu, ali ove će godine sve trgovine biti zatvorene.
Nikolina Bradić Belobrajdić
Voditeljica odnosa s javnošću
MAGMA d.d.