GfK istraživanje: Kako naši građani doživljavaju profesiju – NOVINAR?!
Vrsta objave: Istraživanja, ankete i analize
Premda je novinarstvo po značaju odnosno priznatosti u našem društvu iza puno drugih profesija, ipak gotovo dvije trećine građana smatra da je to donekle ili izrazito značajno zanimanje. U odnosu na većinu drugih zanimanja ekonomski status novinara četiri petine građana ocjenjuje dobrim ili vrlo dobrim. Gotovo svaki treći građanin novinare ne smatra korumpiranima, a svaki drugi ih procjenjuje „donekle korumpiranima". Petina građana ih ipak procjenjuje vrlo korumpiranima. Ovo zanimanje nije vrlo privlačno, jer bi tek 3% građana odabralo taj, a ne neki drugi poziv *.
U kojoj mjeri navedena svojstva odgovaraju / dobro opisuju posao novinara (u %)
Osobine Uopće/uglavnom Donekle ili u potpunosti Ne zna
ne opisuju opisuju
- izazovan 9 89 2
- stresan 10 89 1
- kreativan 12 87 3
- naporan 11 86 3
- zanimljiv 12 86 2
- opasan/rizičan 14 83 3
- odgovoran 18 80 2
- popularan 22 77 1
- stručan 20 77 3
- utjecajan 21 76 3
- dobro plaćen 21 72 7
- potkupljiv 25 70 5
Novinarski se posao procjenjuju najvećim dijelom izazovnim i stresnim. Međutim, visok je udio onih koji ga procjenjuju i kreativnim, napornim i zanimljivim. Ukoliko se odgovori građana promatraju samo kroz kategoriju najvećeg slaganja („u potpunosti odgovora") novinarski se posao procjenjuje prvenstveno stresnim (51%), izazovnim (46%) i opasnim / rizičnim (46%)!
_____________
* ovo je sažetak iz prethodne objave o mišljenju građana vezano za neke profesije u HR (cjeloviti prikaz nalazi
2.
Općenito gledajući, koliko je „u našem društvu" novinarstvo ... (u %)
Ni malo ili malo Izrazito Ne zna
- pozitivno 78 19 3
- istinito / objektivno 78 19 3
- samostalno / slobodno 77 19 4
- potiče prave teme 66 33 1
- korumpirano 64 30 6
- istraživačko 59 39 2
- kritično 58 40 2
- informativno 54 45 1
- pod utjecajem politike/
interesnih skupina/tajkuna 42 54 4
Nažalost, novinarstvo se nedovoljno doživljava neovisnim / slobodnim; čak 54% građana smatra da je ono pod utjecajem određenih interesnih skupina i/ili politike. To je mišljenje izraženije u Istri i Primorju (65%), te kod građana u dobi od 35 do 54 godina (60%). Korumpiranost novinara češće se naglašava u Dalmaciji (42%) nego u ostalim regijama.
Iako bi novinarstvo trebalo biti informativno, kritično i istraživačko, rezultati ukazuju da prevladava upravo suprotna percepcija. Najniže su ocjene slaganja da je novinarstvo u Hrvatskoj pozitivno, istinito / objektivno i samostalno.
Po Vašoj ocjeni /mišljenju postoji li u Hrvatskoj kontrola / cenzura u prenošenju informacija putem masovnih medija ? (u %)
- da, u velikoj mjeri 39
- da, ali ne puno 34
- da, tek neke informacije od posebnog značaja 15
- ne 4
- ne zna 8
3.
Vrlo je visok udio građana koji smatra da u velikoj mjeri postoji kontrola / cenzura u prenošenju informacija putem medija. Taj je stav izraženiji kod građana u Dalmaciji (49%) te kod muškaraca (44%).
Koje informacije su u ovom trenutku u Hrvatskoj najviše kontrolirane ? (u %, moguće više od jednog odgovora po ispitaniku)
- organizirani kriminal 73
- policija / tekuće istrage 47
- financije zemlje 46
- pristupanje EU 29
- zbivanja na Haškom sudu 24
- ulazak u NATO 16
- predstojeći izbori 16
- nešto drugo 6
- ne zna ne može odgovoriti 8
Vrlo je indikativan rezultat prema kojem 73% građana smatra da su informacije vezane uz organizirani kriminal pod najvećom kontrolom. To osobito naglašavaju mladi u dobi od 18 do 24 godine. Visoko kontrolirane su i tekuće policijske istrage, ali i financije zemlje!
Tko sve, po Vašem mišljenju, u Hrvatskoj najviše ograničava slobodu izvještavanja novinara ? (u %)
- političari / politička elita 64
- vlada 45
- gospodarska elita / tajkuni / velike kompanije 29
- vlasnici pojedinih medija 22
- urednici unutar medija 14
- autocenzura novinara / nedostatak hrabrosti 11
- ostalo 3
- ne zna 9
Gotovo 2/3 građana smatra da slobodu izvještavanja novinara ograničavaju upravo političari.
4.
Jesu li, po Vašem mišljenju, novinari sami krivi za ograničavanje slobode njihovog rada – koliko se slažete s slijedećim tvrdnjama ? (u %)
Da Ne Ne zna
- prilikom pisanja novinari se jednostavno moraju
prilagoditi postojećem sistemu kuće u kojoj rade 84 10 6
- novinari se nemaju hrabrosti suprotstaviti svojim
nadređenima u pogledu ograničavanja sloboda
njihovog rada jer mogu u protivnom izgubiti posao
(financijsku sigurnost) 79 13 8
Ima li u Hrvatskoj novinara koji su potpuno nezavisni – izvan bilo kakve kontrole / utjecaja ? (u %)
- da, većina je takvih 6
- da, ali takvih je malo 53
- ne, takvi ne postoje 18
- ne zna 23
Možete li navesti bar jedno ime novinara (bez obzira iz kojeg medija) za kojeg smatrate da svoj posao obavlja maksimalno korektno i u interesu javnosti? (u %)
- da 38
- ne zna 62
Ispitanici su spontano naveli 114 različitih imena novinara s time da niti jedno ime nije spomenuto u više od 10%. U rasponu od 1 do 10 % navedena su slijedeća imena: Denis Latin, Goran Milić, Aleksandar Stanković, Mirjana Hrga, Mislav Bago, Dušan Miljuš, Drago Hedl. Svi ostali se spominju ispod 1%.
5.
Koji je sada „glavni" izvor Vašeg „dnevnog informiranja" ? (u %)
- televizija 61
- dnevne novine 21
- Internet 11
- radio 7
I od ranije je poznato da je televizija glavni izvor dnevnog informiranja za većinu građana. Građani višeg obrazovnog statusa češće od ostalih spominju druge načine informiranja.
Televizija je prvi medij dnevnog informiranja češće kod građana u Lici, Kordunu i Banovini (81%) i Slavoniji (73%), kod osoba starijih od 65 godina (79%) te kod žena (66%).
Dnevne novine preferiraju, više od prosjeka, osobe između 25 i 44 godine – 26%, muškarci i stalno zaposleni – po 28%, građani Istre, Primorja i Dalmacije – 35%, osobe s osobnim mjesečnim prihodima od 4 do 6 tisuća kuna – 36%, odnosno preko 6.000 kuna – 38%.
O istraživanju : prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom
uzorku građana starijih od 15 godina (n=1000); osobna anketa u kućanstvu;
studeni 2008.g.
Providing Knowledge, Not Just Data !
GfK Grupa jedan je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta (treća pozicija u
Europi i peta u svijetu). Ukupno ima više od 115 podružnica, u preko 90 zemalja, s oko 8 760 zaposlenika u punom radnom vremenu (80% zaposlenika je izvan Njemačke). Poslovanje se
odvija u tri strateške poslovne cjeline: CUSTOM RESEARCH, RETAIL
MEDIA.
6.
GfK HRVATSKA počinje s radom u jesen 1999. godine, integrirajući renomirane lokalne istraživačke institute – CEMU i Gral - Iteo. Preko 45 stalno zaposlenih djelatnika (s područja psihologije, sociologije, informatike i ekonomije) čine vodeću istraživačku kuću u Hrvatskoj. Raspolažemo nacionalnom mrežom od preko 900 anketara i osam regionalnih koordinatora, suvremeno opremljenim studijem za grupne diskusije i telefonska (