GfK istraživanje o financijama u kućanstvima Hrvatske
Vrsta objave: Istraživanja, ankete i analize
Zagreb,19.11.08.
Financijski problemi kućanstava sve su prisutniji i sve veći teret za mnoge građane u Hrvatskoj. Najnoviji rezultati o kupovnoj moći građana za 2008. godinu pokazuju kako je netto godišnji prihod u Hrvatskoj od 4.763 eura znatno niži od Europskog prosjeka (12.500 eura). U skladu s time su i odgovori građana u istraživanju o potrošačkoj klimi u zemlji gdje tek 3% građana očekuje da će im biti znatno bolje u slijedećoj godini, još 14% misli da će biti malo bolje, 43% da će ostati isto, a ostalih 38% navodi ga će biti gore. Međutim, treba naglasiti da su ova mišljenja prikupljena netom prije izbijanja nove velike financijske krize, koja se već preljeva i u Hrvatsku, te je teško i zamisliti sve negativne posljedice koje će ubrzo izazvati.
U nastavku slijede najnoviji rezultati istraživanja vezani uz praćenje zajedničkih troškova kućanstava, zaduženja kućanstava i štednju za mirovinu.
Vodite li kućni budžet odnosno pratite li zajedničke troškove kućanstva na neki način ?
%
Da 47
Ne 53
100
Kućanstva koja su, više od prosjeka, usmjerena na praćenje zajedničkih troškova kućanstva su u Istri/Primorju/Gorskom Kotaru (53%), odnosno to su više građani u dobnoj skupini između 35 i 44 godine starosti (60%), žene (53%), osobe sa stalnim zaposlenjem (57%), visokoobrazovani (57%), oni koji sebe razvrstavaju u višu srednju klasu (56%). Suprotno, najmanje „pedantnih" imamo u Sjevernoj Hrvatskoj (40%), u naseljima do 2 000 stanovnika (37%), te zatim kod osoba niskog obrazovanja (33 do 37%).
2.
Kako / na koji način se prati zajedničke troškove kućanstva ?
%
Na papiru 69
U tabličnom kalkulatoru 8
Korištenjem računalnog programa 6
(ukupno pismenim putem – 83%)
Ostalo 17
100*
*odgovori samo onih građana koji vode evidenciju o kućnom budžetu
Dakle, tek nešto manje od polovine kućanstava ozbiljnije prati svoje zajedničke
kućanske troškove i to pretežno na papiru. Na papiru bilježe troškove najviše u Zagrebu i Istri s Primorjem (oko 74%), pa Dalmaciji (71%); to čine češće žene (72%), osobe srednje spreme (78%) i zatim oni koji se svrstavaju u srednju klasu (74%).
Imate li u Vašem kućanstvu trenutno nekih dugova / zaduženja – npr. koristite dozvoljeni minus po tekućem računu ili imate neka kreditna zaduženja ?
%
Da 52
Ne 48
100
Po financijskim zaduženjima vode kućanstva u Zagreba s okolicom (59%), odnosno općenito ona koja se nalaze u naseljima s preko 100 tisuća stanovnika (62%), tamo gdje su djeca u kućanstvu (62%) te gdje se ispitanici razvrstavaju u nižu srednju klasu (59%).
Možete li navesti trenutne vrste dugova svih članova kućanstva i to posebno za pojedine vrste ? (moguće više odgovora)
%
Po tekućem računu 69
Po kreditnim karticama 40
Nenamjenskim kreditima (gotovinski) 37
Namjenskim kreditima (stan/auto i sl.) 31
Privatna zaduženja (obitelj/prijatelji/znanci ..) 9
3.
Zaduženja po kreditnim karticama posebno su više zastupljena u velikim gradovima
(52%) te kod kućanstava koja se određuju kao viša srednja klasa (55%).
Namjenske kredite nalazi se više kod kućanstava u Istri/Primorju (42%), u naseljima od 10 do 100 tisuća stanovnika (42%), kućanstava s najvišim ukupnim prosječnim
primanjima (41%), kod više srednje klase, odnosno tamo gdje sami ispitanici smatraju da žive nešto bolje od prosjeka (49%).
Štedite li Vi osobno dodatno za svoju mirovinu ?
%
Da 19
Ne 81
100
Dodatna štednja za mirovinu nešto je više od prosjeka prisutna u Zagrebu s okolicom (25%) te Istri/Primorju (27%), kod dobne skupine između 35 i 44 godine starosti
(35%), kod osoba s najvišim obrazovanjem (33%), s osobnim mjesečnim primanjima
preko 6 tisuća kuna (40%), kod onih koji se svrstavaju u višu socijalnu klasu (50%),
odnosno koji smatraju da im je materijalni položaj kućanstva puno bolji od prosjeka (40%).
Na koje sve načine dodatno štedite za svoju mirovinu ? (moguće više odgovora)
%
Uplaćujem životno osiguranje 52
Uplaćujem dobrovoljnu mirovinsku štednju (III stup) 33
Štedim u banci 23
Ulažem u investicijske fondove 7
Ostalo 4
Koliko u prosjeku izdvajate mjesečno za dodatnu štednju za mirovinu ?
%
Do 150 kuna 7
151 do 300 kuna 30
301 do 600 kuna 30
601 kunu i više 12
Ne zna točno 21
100
4.
O istraživanju : prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina (n= 1 000); osobna anketa u domaćinstvu;
listopad 2008.g.
*Ovi su rezultati pripremljeni za udrugu Život u plusu u povodu okruglog stola o kreditnoj krizi, potrošačkoj groznici i prezaduženosti građana (19.11.2008.)
GfK. Growth from Knowledge
GfK Grupa jedan je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta (treća pozicija u Europi i četvrta u svijetu). Ukupno ima više od 115 podružnica, u preko 90 zemalja, s oko 9.297 zaposlenika u punom radnom vremenu (80% zaposlenika je izvan Njemačke). Poslovanje se odvija u tri strateške poslovne cjeline: CUSTOM RESEARCH, RETAIL
GfK HRVATSKA počinje s radom u jesen 1999. godine, integrirajući renomirane lokalne istraživačke institute – CEMU i Gral - Iteo. Preko 45 stalno zaposlenih djelatnika (s područja psihologije, sociologije, informatike i ekonomije) čine vodeću istraživačku kuću u Hrvatskoj. Raspolažemo nacionalnom mrežom od preko 900 anketara i osam regionalnih koordinatora, suvremeno opremljenim studijem za grupne diskusije i telefonska (
Providing Knowledege, Not Just Data !