Na čemu sve planiramo štedjeti ?

Vrsta objave: Istraživanja, ankete i analize

Na čemu sve planiramo štedjeti ?

Ovogodišnja pojava rastuće inflacije i rasta cijena raznih proizvoda / usluga pogodila je mnoge građane i ta ih činjenica tjera na neke promjene u ponašanju vezanom uz trošenje raspoloživog novca. Na pitanje o planiranom smanjenju određenih grupa troškova, u narednih pola godine, kućanstva su istakla raspon štednje od 18 do 68% za pojedine vrste troškova. Istraživanje je provedeno neposredno prije izbijanja svjetske financijske krize pa su na dobivene odgovore utjecala samo zbivanja u našoj zemlji.

Troškovi će se smanjivati za: % kućanstava

- medicinske usluge /lijekove 18

- svakodnevnu prehranu 23

- obrazovanje 28

- razne svakodnevne potrepštine za kućanstvo 34

- razne osobne potrebe pojedinih članova 37

- razna osiguranja 39

- benzin / manje korištenje automobila 45

- bavljenje hobijem 49

- štednju / investiranje 52

- odjeću / obuću 52

- posjete kafićima i sl. 57

- odlazak na odmor / izlete izvan mjesta stalnog boravka 58

- telefon / mobitel 59

- vlastita restrikcija korištenja kreditnih kartica 59

- izlasci / zabava 62

- opremanje kućanstva trajnim dobrima (bijela tehnika, namještaj i sl.) 63

- režije na koje se može utjecati (plin, struja, voda ...) 65

- odlazak na ručak /večeru u restorane i sl. 68

Zdravlje je naravno svima vrlo bitno i na tom području štedjet će samo približno svako peto kućanstvo. Najmanje takvih je u Istri / Primorju / Dalmaciji (po 11%)
a najviše u Slavoniji / Lici / Kordunu / Banovini (oko 28%).

Na svakodnevnoj prehrani ipak će štedjeti gotovo četvrtina kućanstava, najmanje u Istri / Primorju (oko 13%) a najviše u Lici / Kordunu / Banovini (38%). Kod kućanstava s niskim mjesečnim primanjima (do 3.500 kuna) ovaj oblik štednje navodi oko 40% kućanstava, dok ona s primanjima preko 8.500 kuna restrikciju navodi njih 12%.

I obrazovanje će biti pogođeno štednjom i to najviše u kućanstvima s mjesečnim primanjima do 3.500 kuna (41%), za razliku od kućanstava s najvišim prihodima
gdje se restrikcije odnose na pola manje (20%).

Racionalizacija troškova odnosi se i na ostale svakodnevne potrepštine u kućanstvu – trećina je takvih kućanstava, a najviše ih je u Sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji (oko 36%), odnosno kod kućanstava s prihodima do 3.500 kuna (oko 48%).

Troškove za osobne potrebe članova kućanstva također se planira rezati u
oko 37% kućanstava i to podjednako u Slavoniji, Sjevernoj Hrvatskoj te Istri (oko
43% kućanstava).

Za oko 40% kućanstava upitni su troškovi za osiguranja a više od prosjeka su
zastupljena kućanstva u Slavoniji i Istri (oko 45%) te kod onih s nižim primanjima (preko 50%).

Na troškovima za benzin / korištenje automobila racionalizaciju troškova predviđa oko 45% kućanstava a izdvaja se samo Zagreb gdje tek 34% kućanstava
planira smanjenje ovih troškova.

U polovini kućanstava smanjit će se troškovi za hobije, najviše u Slavoniji i Lici
(po 59%) te kod kućanstava s niskim prihodima (68%).

Potreba za štednjom i investiranjem dolazi pod restrikciju u preko 50% kućanstava ali najmanje u Zagrebu (38%), a najviše u Slavoniji (61%) te Istri /
Primorju / Gorskom Kotaru (68%).

Štedjeti na obući i odjeći također planira preko 50% kućanstava, najviše u Slavoniji
i Lici (po oko 58%) te kod kućanstava s niskim primanima (67%).

Za kavicu ili piće u kafiću restrikciju najavljuje blizu 60% kućanstava a isto toliko ih
misli štedjeti i na troškovima za odlazak na godišnji odmor ili izlete, te za korištenje telefona. Restrikcije za odmor izvan mjesta boravka značajnije su planirane u svim regijama (preko 60%) osim u Zagrebu gdje tek 42% kućanstava planira takvu štednju, i kod kućanstava s mjesečnim primanjima preko 8.500 kuna (takvih je 46%). Slično je i kod plana smanjenja troškova za telefon gdje su planirane restrikcije najmanje u regiji Zagreb i kod kućanstva s prihodima preko 8.500 kuna (planirana smanjenje su na razini od oko 48% kućanstava).

Poznato je da su sve vrste kreditnih kartica kod nas vrlo omiljene ali izgleda da je
sve više ljudi svjesno problema nekontroliranog trošenja novca tim putem. Tako, oko
60% kućanstava, i ovim kanalom želi utjecati na smanjenje troškova a najviše ih je u
Istri s Primorjem (78%).

Gotovo dvije trećine kućanstava racionalizaciju trošenja planiraju i na kupnji trajnih
dobara ali i na smanjenju / racionalizaciji troškova za režije koje sami mogu kontrolirati (najviše u Istri s Primorjem – 75%).

O istraživanju : prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina (n= 1 000); osobna anketa u kućanstvu; rujan 2008.g.

Providing Knowledege, Not Just Data !

GfK Grupa jedan je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta (treća pzicija u Europi i peta u svijetu). Ukupno ima više od 115 podružnica, u preko 90 zemalja, s oko 8 760 zaposlenika u punom radnom vremenu (80% zaposlenika je izvan Njemačke). Poslovanje se odvija u tri strateške poslovne cjeline: CUSTOM RESEARCH, RETAIL AND TECHNOLOGY, MEDIA.

GfK HRVATSKA počinje s radom u jesen 1999. godine, integrirajući renomirane lokalne istraživačke institute – CEMU i Gral - Iteo. Preko 45 stalno zaposlenih djelatnika (s područja psihologije, sociologije, informatike i ekonomije) čine vodeću istraživačku kuću u Hrvatskoj. Raspolažemo nacionalnom mrežom od preko 900 anketara i osam regionalnih koordinatora, suvremeno opremljenim studijem za grupne diskusije i telefonska (CATI) istraživanja te potpuno opremljenom infrastrukturom za online istraživanja (GfK OnlinePool trenutačno broji 7100 članova).

GfK. Growth from Knowledge