Svijest o štednji energije u kućanstvu


Vrsta objave: Istraživanja, ankete i analize



Zagreb, 13.10.2008.

 

 

Događaji vezani uz sve teže i kompleksnije financijsko stanje kućanstava svakim danom su sve brojniji. Neposredno prije odjeka ove nove svjetske financijske krize pitali smo naše građane o njihovom odnosu prema štednji energije u kućanstvu , dakle, mjestu gdje barem djelomično mogu sami utjecati na visinu utrošenih sredstava a istovremeno  racionalnom potrošnjom pokazuju svoju opću ekološku svijest.

 

Dobiveni odgovori izgledaju ovako (%):

 

- obraćamo pažnju na potrošnju i nastojimo štedjeti energiju                          63

- mislimo da bi trebali štedjeti ali se uglavnom ne ponašamo u skladu s tim                24

- uopće ne obraćamo pažnju na količinu/veličinu potrošnje                                         8

- ne zna / ne može dogovoriti                                                                                  5

                                                                                                                           100

 

Gledajući regionalno najracionalniji stav o potrošnji energije imaju kućanstva u Istri/ Primorju / Gorskom Kotaru – takvih je 75%, a slijede ih kućanstva iz Sjeverne Hrvatske (71%). Na  suprotnoj strani su kućanstva u Dalmaciji gdje tek 52% obraća pažnju na potrošnju i nastoji štedjeti energiju. Visina ukupnih mjesečnih primanja kućanstava potvrđuje činjenicu da najsiromašniji imaju najvišu svijest o toj potrošnji jer ih 77%  obraća pažnju i nastoji štedjeti, dok u kućanstvima s najvišim prihodima takvih ima dosta manje - oko 59%.

 

Jedan od pokazatelja  spremnosti na štednju energije  je i podatak o opremljenosti kućanstava s kućanskim aparatima koji imaju oznaku energetske efikasnosti (npr. A, A+,A++), dakle za svoj rad troše manje električne energije. Tek nešto više od trećine kućanstava (37%) ima barem jedan uređaj koji štedi energiju, njih 34 navodi da nema niti jedan  takav uređaj a čak 29% ne zna (tu se može pretpostaviti da u biti niti oni nemaju štedne uređaje). Prisutnost štednih uređaja najveća je u Zagrebu s okolicom (43%) te u  Istri s Primorjem i Gorskim Kotarom (41%), a najmanja u Dalmaciji (33%) i Lici / Kordunu / Banovini (38%). Jasno, kod  kućanstva s najnižim primanjima tek u njih 12% imaju štedne uređaje( razlog leži u  činjenici što su takvi uređaju u osnovi nešto skuplji od klasičnih  ali se to ubrzo poništava korištenjem uređaja jer koristi manje energije)  dok je to u kućanstvima s najvišim mjesečnim primanjima na razini od 48%.

 

 

O istraživanju : prikazani podaci rezultat su istraživanja  na reprezentativnom uzorku  građana Hrvatske starijih od 15 godina (n= 1 000); osobna anketa u domaćinstvu; rujan 2008.g.

 

 

    GfK.  Growth from Knowledge

 

 
GfK Grupa
jedan je od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje  tržišta (treća pozicija u Europi i četvrta u svijetu). Ukupno ima više od 115 podružnica, u preko 90 zemalja, s  oko 9.297  zaposlenika u punom radnom vremenu (80% zaposlenika je izvan Njemačke). Poslovanje se odvija u tri strateške poslovne cjeline:  CUSTOM RESEARCH,  RETAIL AND TECHNOLOGY, MEDIA.

 

GfK HRVATSKA počinje s radom u jesen 1999. godine, integrirajući renomirane lokalne    istraživačke institute – CEMU i Gral - Iteo. Preko 45 stalno zaposlenih djelatnika (s područja psihologije, sociologije, informatike i ekonomije) čine vodeću istraživačku kuću u Hrvatskoj. Raspolažemo nacionalnom mrežom od preko 900 anketara i osam regionalnih koordinatora, suvremeno opremljenim studijem za grupne diskusije i telefonska (CATI) istraživanja te potpuno opremljenom infrastrukturom za online istraživanja (GfK OnlinePool trenutačno broji 7100 članova).

 

 

   

   Providing  Knowledege,  Not  Just  Data !

 

 




13.10.2008. »
download Public Pulse Oct 9 2008 Keeping Crisis at Bay.pdf [53,26 KB]

13.10.2008. »
download Pressemitteilung GfK Stimmungsbarometer Sparen und Anlegen 2008_3_e.doc [59,00 KB]

13.10.2008. »
download Pressechart GfK Stimmungsbarometer Sparen und Anlegen_2008_Q3_e.PPT [420,50 KB]

www.presscentar.hr     e-mail: info@presscentar.hr     tel: 01 3712 600