Međunarodna konferencija “Polimeri u graditeljstvu i infrastrukturi”
Vrsta objave: Izjave i komentari
- Priopćenje za medije - Zagreb, 24. rujna 2008. Međunarodna konferencija "Polimeri u graditeljstvu i infrastrukturi"
Četvrta međunarodna konferencija "Polimeri u graditeljstvu i infrastrukturi" u organizaciji Udruženja za plastiku i gumu HGK, GIZ Grozd Plasttehnike Slovenije te Europskog udruženja proizvođača polimera PlasticsEurope, pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH i Ministarstva gospodarstva Republike Slovenije, održana je 24. rujna u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Taj se skup naizmjenično organizira u Hrvatskoj i Sloveniji, rekao je Ruđer Friganović, direktor Sektora za industriju HGK, otvarajući konferenciju čija je namjera bila prikazati europska iskustva i trendove korištenja suvremenih polimernih materijala u graditeljstvu i infrastrukturi kao i njihov pozitivan učinak na okoliš. Kako je rekao, plastika je materijal prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, a Hrvatska ima dugu tradiciju u toj proizvodnji za koju se posljednjih godina otvora prostor i za veći rast. Ta industrija u procesu ulaska Hrvatske u EU ima više izazova, kao što su zakonodavna regulativa iz područja zaštite okoliša, pitanje energetske učinkovitosti, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije, a Hrvatska će morati uložiti i značajna sredstva u reguliranje vodne infrastrukture, istaknuo je Friganović dodavši kako industrija plastike uz izazove ima i razvojnih prilika.
Nada Marđetko-Škoro iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva govorila je o sektoru zgradarstva u RH, naglasivši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva u području toplinske energije te uštedi energije u zgradarstvu. Osvrnula se na europske direktive na tom području, osobito na direktivu 2002/91/EC odnosno direktivu EPBD o energetskim svojstvima zgrada, koja je okvir za zemlje članice EU u donošenju propisa s tog područja. Direktiva je donesena 2002., a stupila je na snagu 2003. godine. Rok za implementaciju bio je siječanj 2006. uz još dodatne tri godine. Marđetko-Škoro osvrnula se i na hrvatski Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, kao i na akcijski plan implementacije EPBD-a iz 2007. te planove prilagodbe zakonodavstva do kraja 2008. i 2009. godine.
O stanju i perspektivama industrije polimera u Sloveniji i Hrvatskoj govorili su Janez Navodnik, direktor Slovenskoga Grozda Plasttehnika, i mr. Gordana Pehnec-Pavlović, poslovna tajnica Udruženja za plastiku i gumu HGK. Kako je rekao Navodnik, malim tvrtkama u industriji plastike teško je biti konkurentan, stoga su i organizirane u klaster koji okuplja 70 posto zaposlenih u toj branši, kako bi kroz projekte dobili sredstva za razvoj od slovenske države i EU. Nekoliko projekata imaju s partnerima iz Hrvatske, među kojima i jedan s HGK. Govoreći o projektima u industriji plastike u području graditeljstva, Navodnik je napomenuo kako bez polimernih materijala nije moguće sagraditi kuću koja će biti energetski opravdana, te je naveo projekte vezane uz reciklažu plastike i drva.
Mr. Gordana Pehnec-Pavlović naglasila je kako Udruženje za plastiku i gumu HGK okuplja 500 prerađivača te tri proizvođača polimera, koji imaju 8000 zaposlenih. Udruženje je od 2005. član PlasticsEuropea, a od 2007. član EuPC-a. U Hrvatskoj proizvodnja polimera nakon pada proizvodnje zbog rata i gubitka tržišta od 2004. godine ponovno raste. Polimeri u hrvatskom izvozu drže 6. mjesto, a u uvozu četvrto. Kako se očekuje, ta će grana industrije, koja ima iskusnu i eduiciranu radnu snagu, i dalje rasti.
O industriji polimera u EU govorio je dr. Peter Orth, regionalni direktor PlasticsEuropea za središnju Europu, istaknuvši kako okupljaju industriju plastike 27 zemalja EU te Hrvatske, Švicarske i Turske. Ta industrija u Europi ima 50.000 tvrtki sa 1,6 milijuna zaposlenih te 280 milijardi eura prometa. Svjetska proizvodnja plastike iznosi 245 milijuna tona, od čega je 60 milijuna tona u Europi. Njemačka drži sedam posto europske proizvodnje plastike, a sve je veća važnost Kine koja 2006. drži 15 posto svjetske proizvodnje. Kako se očekuje, do 2010. Kina će biti najveći proizvođač plastike u svijetu. Inače, svjetska potražnja za plastikom iznosi 205 milijuna tona. U 2005. bilo je 22 milijuna tona plastike nakon uporabe, od čega je 47 posto reciklirano. Prošle se godine reciklirao veći dio plastike, rekao je dr. Orth.
Giuseppe Riva, regionalni direktor PlasticsEuropea za regiju Mediterana, govorio je o upotrebi polimera u graditeljstvu i infrastrukturi, istaknuvši kako je graditeljstvo uz ambalažu među najvažnijim djelatnostima u kojima se koristi plastika. Plastika je najlakši materijal, jeftiniji od drugih materijala, najbolji za izolaciju, povoljan za okoliš, čist i higijenski materijal te trajan i otporan na koroziju, rekao je Riva. Plastika je ipak u graditeljstvu jedan od manje korištenih materijala jer od milijardu tona materijala koji se koristi u infrastrukturi i graditeljstvu tek jedan posto od plastike, napomenuo je Riva dodavši kako to pokazuje da ta industrija još može napredovati.
Na konferenciji je bilo riječi i o upotrebi plastičnih cijevi – iskustva EU i trendovi - te polimerima i uštedi energije u zgradama, o čemu su izlagali stručnjaci Borealisa i BASF-a.