Vrsta objave: Izjave i komentari
Bez obzira kako definirali pismenost potrebno je naglasiti da je ona samo jedan od segmenata cjeloživotnog učenja i kao takva preduvjet za stvaranje društva znanja, razvoja tolerancije, multikulturalnosti i, u konačnici, uspješnije sudjelovanje na tržištu rada
ZAGREB, 8.9.2008. – Agencija za obrazovanje odraslih, povodom Međunarodnog dana pismenosti 8. rujna, održala je tribinu na temu „Pojam pismenosti u 21. stoljeću". Tribina održana u Europskom domu u Zagrebu okupila je preko 60 sudionika - predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Vijeća za obrazovanje odraslih, Agencije za mobilnost i
„Pismenost je jedan od najvećih izazova našeg društva, jer bez nje ne možemo podizati niti elementarne, a kamoli kompleksnije društvene i gospodarske razine. Bez obzira kako definiramo pismenost potrebno je naglasiti da je ona samo jedan od segmenata cjeloživotnog učenja i kao takva jedan je od preduvjeta za stvaranje društva znanja, razvoja tolerancije, multikulturalnosti i, u konačnici, uspješnije sudjelovanje na tržištu rada", zaključio je ovom prigodom
Kako je naglašeno na tribini, velika promjena u definiranju pismenosti u Hrvatskoj učinjena je u studenom 2004., kada je Vlada Republike Hrvatske prihvatila Strategiju obrazovanja odraslih. U njoj je prvi put istaknuto novo shvaćanje „pismenosti 21. stoljeća", koje uz vještine pisanja, čitanja i računanja, uključuje i osposobljenost za čitanje s razumijevanjem, vještine komuniciranja, znanja stranih jezika i korištenja suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koje omogućuju kvalitetno razumijevanje prirodnih i društvenih zbivanja, osposobljenost za rješavanje problema, vještine i spremnosti za timski rad, prihvaćanje drugih i drugačijih te osposobljenost za trajno učenje. Ova je definicija mnogo šira od definicije prihvaćene u kontekstu projekta „Za Hrvatsku pismenosti: Put do poželjne budućnosti", koja ističe da niti jednoj osobi ne može biti uskraćena mogućnost da stekne osnovno obrazovanje, odnosno funkcionalnu pismenost, izjednačavajući tako pismenost sa stjecanjem formalnog (osnovnog) obrazovanja.
U praksi, međutim, prevladava shvaćanje pismenosti kao sposobnosti čitanja, pisanja i (povremeno) računanja, kombinirano s definiranjem pismene osobe kao one koja je završila osnovno obrazovanje. Tako je za potrebu projekta „Za Hrvatsku pismenosti: Put do poželjne budućnosti" broj osoba u Hrvatskoj koje se smatraju nepismenima definiran kao broj osoba starijih od 15 godina, koje nisu završile osnovno obrazovanje. Druga pak definicija pismenosti korištena za aktualni popis stanovništva opisuje pismenu osobu kao osobu „sa ili bez škole ako može pročitati i napisati sastavak u vezi sa svakidašnjim životom, odnosno koja može pročitati i napisati pismo bez obzira na kojem jeziku ili pismu može čitati, odnosno pisati", što odgovara UNESCO-ovoj definiciji funkcionalne pismenosti, ali ne i definiciji „pismenosti 21. stoljeća" kako je ona shvaćena u Strategiji obrazovanja odraslih.
Podsjetimo, ciljevi obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti su promocija kulture učenja, senzibilizacija javnosti o potrebi cjeloživotnog učenja te rasprava o definiranju i redefiniranju pojma pismenosti u 21. stoljeću, s posebnim osvrtom na sintagmu „pismenosti 21. stoljeća" te na koncept ključnih kompetencija koje ističe Europska komisija.
O Međunarodnom danu pismenosti:
Međunarodni dan pismenosti (International Literacy Day) UNESCO-ova je inicijativa, čiji je cilj svake godine podsjetiti međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnoj razini. Ideja o održavanju ovog dana pojavila se u rujnu 1965. g. u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja o iskorjenjivanju nepismenosti. Na konferenciji je predstavljena inicijativa za proglašavanjem jednog dana u godini Međunarodnim danom pismenosti, kako bi se na taj dan slavilo, ali i upozoravalo na važnost pismenosti na međunarodnoj razini. Kao dan obilježavanja odabran je 8. rujna, a UNESCO je s obilježavanjem Međunarodnog dana pismenosti započeo već slijedeće, 1966. godine.
O Agenciji za obrazovanje odraslih:
Agencija za obrazovanje odraslih javna je ustanova osnovana Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN 59/06) u svibnju 2006. godine. Djelatnosti Agencije su razvijanje, praćenje, vrednovanje i unapređivanje obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj. Zadaće Agencije za obrazovanje odraslih su: analitički i razvojni poslovi u djelatnosti obrazovanja odraslih; usklađivanje prijedloga stručnih tijela; stručni nadzor nad radom ustanova za obrazovanje odraslih; stručna i savjetodavna djelatnost; stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih u području obrazovanja odraslih; inoviranje, praćenje i vrednovanje provedbe programa obrazovanja odraslih; poticanje suradnje i sudjelovanje u provedbi programa i projekata vezanih za područje obrazovanja odraslih; vođenje baze podataka i osiguravanje informacija za tijela državne uprave i mjerodavno ministarstvo o evidenciji i drugim važnim podacima vezanim za praćenje stanja i razvoj djelatnosti obrazovanja odraslih; analiza poslovnih procesa djelatnosti; određivanje kriterija za uspostavljanje, provođenje i nadzor sustavnog financiranja obrazovanja odraslih u programskom, investicijskom i materijalnom poslovanju; te drugi poslovi određeni aktom o osnivanju Agencije.
Više informacija:
Katarina Grgec, prof.
Voditeljica odsjeka za odnose s javnošću
Agencija za obrazovanje odraslih
Ured ravnatelja / Odsjek za odnose s javnošću
Savska cesta 41/l, HR-10000 Zagreb
Tel. +385 (1) 500 56 50
Fax. +385 (1) 500 56 52
E-mail: katarina.grgec@aoo.hr
Web: www.aoo.hr
www.presscentar.hr e-mail: info@presscentar.hr tel: 01 3712 600